Operacijski sustavi. Laboratorijska vježba 2. Petra Lončar, mag. ing. el., asistent FESB, 2016.

Transcription

1 Operacijski sustavi Laboratorijska vježba 2 Petra Lončar, mag. ing. el., asistent ploncar@fesb.hr FESB, 2016.

2 Linux procesi procesi su programi koji se izvršavaju i pritom zauzimaju sredstva sustava (spremnik, procesorsko vrijeme, uređaje) programi su izvršne datoteke, slijedovi instrukcija u spremniku poslovi koji se izvode na računalu oslanjanju se na uporabu i pretvorbu datoteka prilikom pokretanja sustav svakom procesu dodjeljuje njegov jedinstveni broj (PID eng. process identifier) sustav također uz svaki proces bilježi i broj procesa koji ga je pokrenuo (PPID eng. parent process identifier), kao i njegov radni direktorij popis pokrenutih ili aktivnih procesa ispisuje se naredbom ps (eng. process status)

3 Vrste procesa: 1. daemon proces koji postoji zbog specifične uloge (npr. apache deamon za http servis), pokreću se u pozadini i neaktivni su dok ih se ne pozove 2. parent proces koji kreira druge procese 3. child proces pokrenut od drugog, roditeljskog procesa koji ima oznaku PPID 4. orhpan aktivni proces čiji je roditeljski proces terminiran; takav proces preuzima init proces koji mu postaje roditeljski proces 5. zombie child proces koji se sa svojim izlaznim podacima ne vraća parent procesu i ostaje izgubljen u sustavu, može se izbrisati iz tablice procesa jedino restartom OS-a izlist stabla procesa može se dobiti korištenjem naredbe pstree

4 Parent & child procesi proces može pokrenuti drugi proces proces koji pokreće drugi proces naziva se roditelj, a procesi koje je pokrenuo su njegova djeca child procesi sadrže dodatak PPID koji ukazuje na njihove roditelje svi procesi u sustavu imaju svoj roditeljski proces kernel pri pokretanju OS-a stvara proces init s PID=1 proces init je roditelj svim ostalim procesima gašenje procesa roditelja gasi i njegove procese-djecu svaki proces ima svoj adresni prostor podijeljen u text, data, stack segmente

5 fork() sustavska funkcija koja stvara novi proces iz roditelja pozivajući novi proces pritom se kreira novi adresni prostor u koji se kopiraju text, data i stack parent procesa child proces ima pravo pristupa otvorenim datotekama prilikom izvršavanja programa u novom procesu ponovno se nailazi na funkciju fork() koja vraća vrijednost: - PID novog procesa, ako je fork() pozvan iz roditeljskog procesa - 0, ako je fork() pozvan iz child procesa svaki proces može izvršiti upit svog PID-a korištenjem funkcije getpid()

6 Primjer: #include <stdio.h> #include <unistd.h> int main( void ) { printf( "The PID of the parent process is: %d\n", (int)getpid() ); int pid = fork(); if ( pid == 0 ) { printf( "After the fork, the PID of the child is: %d\n", (int)getpid() ); } else { printf( "After the fork, the PID of the parent is: %d - fork() returned %d\n", (int)getpid(), pid ); } return 0; }

7 wait() - funkcija čeka da child proces pozvan funkcijom fork() završi s izvođenjem ako nije drugačije zadano, funkcija čeka završetak prvog pozvanog child procesa funkcija wait() u C jeziku može prihvatiti izlaznu vrijednost programa: int status; wait(&status); nakon završetka izvođenja child procesa, on će ostati u stanju zombie dok ga roditeljski proces ne uhvati wait() pozivom Dodatak prethodnom primjeru: #include <sys/wait.h> int child_status; else { printf( "After the fork, the PID of the parent is: %d - fork() returned %d\n", (int)getpid(), pid ); wait(&child_status); printf("child process is finished, status: %d\n", child_status); }

8 exec() funkcija omogućava child procesu pokretanje novog programa pozivom neke funkcije iz skupa exec() funkcija (execl, execlp, execle, execv, execvp, execvpe), memorijska slika child procesa zamjenjuje se novim programom funkcija execvp() pokreće find naredbu s argumentom. Primjer: #include <stdio.h> #include <unistd.h> int main( void ) { char *argv[3] = {"Command-line", ".", NULL}; int pid = fork(); if ( pid == 0 ) { execvp( "find", argv ); } wait(5); printf( "Finished executing the parent process - the child won't get here\n" ); return 0; }

9

10 Zadatak: Proučiti man/info poglavlja za fork, wait i waitpid Koja je uloga naredbe nice u Linux-u?

11 Nadzor procesa i poslova u ovu grupu aktivnosti ubrajamo: kreiranje procesa terminiranje procesa pokretanje u prednjem planu ili pozadini (foreground, background) suspendiranje procesa prebacivanje procesa iz prednjeg plana u pozadinu i obrnuto naredbe za popis procesa ps - dodatne opcije su: e za ispis svih procesa u sustavu f za ispis procesa s dodatnim podacima top - kontinuiran ispis procesa poredanih prema količini procesorskog vremena koji troše

12 pokretanjem procesa ljuska stvara posao (job) posao ima vlastiti identifikator (JID eng. job ID) job može biti u jednom od četiri stanja: foreground pretpostavljeno stanje, svaki posao se obavlja foreground ako nije drugačije navedeno background posao se odvija u pozadini (eng. background), ako se pokrene sa znakom '&' na kraju naredbene linije stopped posao se može zaustaviti na nekoliko načina i može se vratiti u foreground ili background stanje terminated posao je završen ako se ne može ponovno pokrenuti

13 izvršavanje naredbi u prednjem planu (foreground) - potrebno je da sustav završi s izvođenjem zadane naredbe kako bi se zadala sljedeća naredba - pojavljivanje prompta znak da je sustav završio s izvršavanjem prethodne naredbe izvršavanje naredbi u pozadini (background) - ljuska omogućava istovremeno pokretanje više naredbi - zadaje se znakom & na kraju linije s naredbom sintaksa: naredba & - nakon pokretanja naredbe s izvršavanjem u pozadini, ljuska ispisuje JID i PID procesa kao znak da će se izvođenje nastaviti u pozadini, a odmah nakon toga pojavljuje se prompt i moguće je nastaviti s radom Primjer: $ top & $ [1] 2687 $

14 kontrolni znak [Ctrl-Z] omogućava privremeno zaustavljanje posla koji se može ponovno pokrenuti u pozadini naredbom bg ili na terminalu naredbom fg zaustavljeni program ostaje u memoriji računala i čeka neku od naredbi za nastavak izvođenja: - nastavak izvođenja u pozadini (naredba bg) - nastavak izvođenja u prednjem planu (naredba fg) - naredba jobs ispisuje popis svih procesa koji se izvršavaju u pozadini background proces se može terminirati korištenjem kill naredbe: - korištenjem jobs <Enter> naredbom odrediti da li se proces izvršava - naredbom ps izolirati PID procesa (npr ) - proces terminirati naredbom (npr. kill 16565)

15 Zadatak: Pokrenuti goo program (vježba 1) u prednjem planu (foreground) Zaustaviti foreground program i nastaviti izvršavanje kao background Provjeriti korištenje CPU-a i memorije Pokrenuti još jedan goo proces u pozadini (background) Provjeriti korištenje memorije i CPU dvaju goo procesa Promotriti PID, PPID, job ID, duljinu izvođenja procesa Prekinuti izvođenje svih pokrenutih procesa

16 Filtri i preusmjeravanje svaki program na Linuxu ima definirane sljedeće ulaze i izlaze: stdin - standardni ulaz (eng. standard input) stdout - standardni izlaz (eng. standard output) stderr - standardni izlaz za greške (eng. standard error) svi ti ulazi i izlazi su vezani na terminal, ukoliko nisu preusmjereni uz pomoć specijalnih operatora predstavljeni su kao datoteke opisane opisnikom datoteke (eng. file descriptor) atribute datoteke sadržane u opisniku datoteke koristi operacijski sustav, a ne korisnički programi

17 Primjer: $ cat goo.c naredba cat prima podatke na ulazu, filtrira preuzete podatke te rezultat ispisuje na standardnom izlazu (zaslonu)

18 operator > se koristi za preusmjeravanje izlaza neke naredbe u datoteku Primjer: $ ls -l > info.txt operator < se koristi za preusmjeravanje sadržaja neke datoteke u neki program Primjer: - korištenje filtera sort za sortiranje sadržaja file-a info.txt $ sort < info.txt

19 operator >> se koristi za dodavanje sadržaja u datoteku Primjer: potrebno je u jednu datoteku dobiti ispis direktorija /bin i vjezba1 za svaki direktorij mora se posebno pozivati naredba ls $ ls -l /bin/ >> info.txt $ ls -l vjezba1 >> info.txt

20 Cjevovod eng. pipe povezuje izlaz i ulaz dva procesa (engl. interprocess communication) niz naredbi odvojen operatorom ulančavanje naredbi izlaz ili rezultat jedne naredbe prosljeđuje se drugoj kao ulaz brže i jednostavnije izvođenje složenih operacija sintaksa: naredba1 naredba2 Primjer: $ ls more $ ls -l /lib/ head -5 - korištenje filtera head za ispis prvih 5 linija sadržaja datoteke lib/ $ ls head -3 tail -1 - korištenja 2 cjevovoda te filtera head i tail za ispis 3. linije ispisa naredbe ls