PRIMJER BAZE PODATAKA U SUSTAVU MYSQL

Transcription

1 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARAŽDIN Želimir Kemić PRIMJER BAZE PODATAKA U SUSTAVU MYSQL ZAVRŠNI RAD Varaždin, 2013.

2 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARAŽDIN Želimir Kemić Izvanredni student Broj indeksa: K-38018/09-I Smjer: Primjena informacijske tehnologije u poslovanju Stručni preddiplomski studij PRIMJER BAZE PODATAKA U SUSTAVU MYSQL ZAVRŠNI RAD Mentor: Doc. dr. sc. Markus Schatten Varaždin, 2013.

3 Sadržaj 1. UVOD RELACIJSKE BAZE PODATAKA SUSTAV ZA UPRAVLJANJE BAZOM PODATAKA SQL Naredbe u SQL-u Operatori u SQL-u Matematičke funkcije u SQL-u MYSQL Povijest tvrtke MySQL AB MySQL Workbench OPIS APLIKACIJSKE DOMENE ER MODEL Integritet baze podataka Održavanje referencijalnog integriteta BAZA PODATAKA PRODAJA Tablica artikl Tablica kategorija Tablica poslovni_partner Tablica radno_mjesto Tablica stopa_poreza Tablica tipovi_placanja Tablica zaposlenik Tablica narudzba Tablica narudzba_stavke Tablica primka Tablica primka_stavke Tablica racun Tablica racun_stavke Tablica partner_placanja APLIKACIJA PRODAJA IMPLEMENTACIJA APLIKACIJE Otvaranje veze prema poslužitelju I

4 5.1.2 Korištenje SELECT upita Korištenje UPDATE upita Korištenje INSERT upita Korištenje DELETE upita DEKOMPOZICIJSKI DIJAGRAM APLIKACIJE FORME APLIKACIJE Početna forma Artikli Zaposlenici Poslovni partneri Radna mjesta Stopa poreza Kategorije Tipovi plaćanja Računi pregled Narudžbe pregled Primka pregled Dugovanja po kupcima Računi Narudžbe Primka Unos plaćanja Korisnički podaci ZAKLJUČAK LITERATURA II

5 1. Uvod Baze podataka su postale esencijalni dio modernog društva. Većina nas se svaki dan susreće s nekoliko aktivnosti koje uključuju neku interakciju s bazama podataka. Na primjer, svaki put kad odlazimo u banku podići novac, kada rezerviramo kartu za koncert, kupujemo nešto preko Interneta, ili čak kod običnog odlaska u dućan mješovitom robom u susjedstvu velike su šanse da aplikacija na računalu kojem se pristupa za obradu pohranjuje i ažurira podatke u neku vrstu baze podataka. Ovo su većinom primjeri tako zvanih tradicionalnih baza podataka koje spremaju informacije u tekstualni ili brojčani tip podataka. Međutim razvoj sustava za upravljanje baza podataka nam danas omogućuje i pohranu slika, video i audio isječaka u digitalnom formatu, koji su važan dio složenih multimedijskih baza podataka koje se koriste u pretraživačima Interneta, geografskim informacijskim sustavima, skladištima podataka i sustavima za analitičko odlučivanje. Jedan od najraširenijih sustava za upravljanje relacijskim bazama podataka koji se danas koristi je MySQL, sustav otvorenog koda koji se pokreće na poslužitelju, te pruža pristup višestrukom broju korisnika i pohranu višestrukog broja baza podataka. Neke od najvećih svjetskih kompanija poput Paypal-a, Twitter-a, Wikipedia-e, Adobe-a, te mnogih drugih koriste MySQL baze podataka [1]. Kako bi pobliže opisao MySQL za potrebe ovog završnog rada razvio sam bazu podataka, te aplikaciju programiranu u Visual Basic-u koja pristupa toj bazi podataka. 1

6 2. Relacijske baze podataka Današnje relacijske baze podataka predstavljaju skup organiziranih podataka spremljen u računalu na specifičan način. Podaci se spremaju u obliku dvodimenzionalnih tablica, gdje se svaka od njih sastoji od redaka i stupaca [2:59]. Svaki redak u tablici označava entitet koji može predstavljati neku stvar, osobu, ili pojavu, a stupci predstavljaju atribute tog entiteta koji ga opisuju. U tablici 2.1 možemo vidjeti navedene tri osobe koje predstavljaju entitete, a stupci sadrže atribute koji opisuju osobe (id, prezime, ime, grad). Tablica 2.1 osobe ID Prezime Ime Grad 1 Perić Pero Zagreb 2 Markić Marko Zagreb 3 Ivić Ivo Varaždin Atribut koji jedinstveno opisuje svaki od navedenih entiteta (može ih u iznimnim slučajevima biti više) naziva se primarni ključ. On nam služi za povezivanje s drugim tablicama, te se spaja na njihove vanjske ključeve. U našem primjeru je vidljivo da se atribut Zagreb pojavljuje dva puta, a kod velikog broja entiteta moguć je i velik broj ponavljanja. Stoga da bi se izbjegla redudancija podataka prilikom modeliranja je potrebno napraviti tablicu s gradovima čiji primarni ključ (ID) će se vezati na atribut Grad koji postaje vanjski ključ tablice osobe. U tablicama 2.2 i 2.3 vidljivo je kako bi podaci izgledali upisani u te dvije tablice. Tablica 2.2 osobe Tablica 2.3 gradovi ID Prezime Ime Grad ID Naziv grada 1 Perić Pero 1 1 Zagreb 2 Markić Marko 1 2 Varaždin 3 Ivić Ivo 2 Navedeni primjer predstavlja vezu između dvije tablice, odnosno relacije, a po tipu veze između dva entiteta mogu biti [2:76-78]: 2

7 1:1 - veza jedan prema jedan, što znači da je jedan zapis iz tablice vezan samo uz jedan zapis u drugoj tablici. Rjeđe se koristi jer podaci mogu biti upisani u istoj tablici. 1:M - veza jedan prema više, najviše je u upotrebi, znači da na jedan zapis u prvoj tablici može se odnositi jedan ili više zapisa u drugoj tablici (npr. jedan album se sastoji od više pjesama). M:M- veza više prema više, slučaj kad jedan ili više entiteta iz jedne tablice može biti povezano s jednim ili više entiteta u drugoj tablici (npr. na računu može biti navedeno jedan ili više artikala, a svaki artikl može se nalaziti na više izdanih računa ). Budući da ovo nije dopušteno u oblikovanju relacijskog modela, slučaj se rješava uvođenjem treće tablice zvane tablica sjecište, koja je u vezi 1:M s ostale dvije tablice. 2.1 Sustav za upravljanje bazom podataka Sustav za upravljanje bazom podataka(subp) predstavlja programski sustav koji se koristi za pristup, pohranu, te manipulaciju podacima u bazi podataka. Koristi se za interakciju korisnika i baze podataka, a korisnik može sa SUBP imati direktnu interakciju, ili preko aplikacije programirane u nekim od programskih jezika poput Jave, C++, Visual Basic-a [2:7]. Neophodni dijelovi svakog SUBP su jezici za upravljanje bazama podataka [2:221]: DDL(data description language) - jezik za definiciju ili deklaraciju objekata u bazi podataka DML(data manipulation language) - jezik za manipulaciju objektima baze podataka DCL(data control language) - jezik za postavljanje dozvola u bazi podataka TCL(transaction control language) - jezik za upravljanje transakcija 3

8 2.2 SQL SQL je akronim za Structured Query Language, te je najpoznatiji računalni jezik korišten pri izradi baza podataka, te manipulacijom podataka u bazi podataka. Napravljen je po uzoru na relacijski model Edgar F. Codda predstavljen u njegovom radu "A Relational Model of Data for Large Shared Data Banks" koji je objavio u časopisu Association for Computing Machinery godine. Razvila ga je američka tvrtka IBM, gdje je razvijena baza podataka pod nazivom System R, a zadatak tada zvanog Structured English Query Language ("SEQUEL") je bio upravljanje tom bazom podataka. Kratica SEQUEL je kasnije promijenjena u SQL, jer je tada naziv SEQUEL koristila jedna zrakoplovna tvrtka u Ujedinjenom Kraljevstvu. SQL je standardiziran preko standarda ANSI godine i ISO godine, te je postao referentni jezik za relacijske baze podataka [3]. SQL je lagan za upotrebu i ne zahtijeva veliko znanje korisnika za upotrebu. Glavna karakteristika mu je deklarativnost što znači da korisnik određuje što SQL treba napraviti, ali ne i kako doći do rezultata, te nema potrebe poznavati složene aktivnosti koje se događaju kad se unese SQL naredba [2:222]. Iako je SQL standardiziran danas postoje male razlike u različitim SUBP koje možemo nazvati i narječja u SQL jeziku. Gotovo svaki od poznatijih SUBP poput MySQL-a, Micosoft SQL Server-a, IBM-ova DB2, ima neke svojstvene karakteristike poput sintakse i tipova podataka koje je poželjno proučiti prije njihove upotrebe. Osnovni tipovi podataka koje podržavaju svi SUBP su sljedeći [2:223]: NUMBER - brojevni tip podatka (cijeli, negativni, decimalni) INTEGER - cijeli brojevi CHAR - niz podataka fiksne duljine VARCHAR - niz podataka varijabilne duljine DATE/TIME tip podatka koji označava datum/vrijeme 1 ANSI - American National Standards Institute 2 ISO - International Organization for Standardization 4

9 2.2.1 Naredbe u SQL-u Naredbe u SQL-u se mogu podijeliti u četiri kategorije[2:220]: DDL(data definition language) naredbe DML(data manipulation language) naredbe DCL(data control language) naredbe TCL(transaction control language) naredbe DML naredbe se koriste kod kreiranja i brisanja tablica, indeksa i pogleda. Osnovne DML naredbe koje se koriste u SQL-u su CREATE TABLE, CREATE INDEX, CREATE VIEW, ALTER TABLE, DROP TABLE, DROP VIEW i DROP INDEX [2:221]. DML naredbe se koriste za dodavanje redaka, izmjenu i brisanje podataka u tablicama, te se najviše koriste u radu s bazama podataka. U DML naredbe spadaju SELECT, INSERT, UPDATE i DELETE [2:221]. SELECT naredba se koristi za dohvat podataka iz tablica u bazama podataka. Sintaksa joj je sljedeća [2:238-39]: SELECT naziv_atributa FROM ime_tablice [WHERE uvjet] [GROUP BY naziv_atributa ] [HAVING uvjet] [ORDER BY naziv_atributa [ASC DESC]] INSERT naredba se koristi za dodavanje novih redaka u tablicu. Sintaksa INSERT naredbe izgleda ovako [2:237]: INSERT INTO ime_tablice VALUES (vrijednost_1, vrijednost_2...) ili 5

10 INSERT INTO ime_tablice (atribut_1, atribut_2...) VALUES (vrijednost_1, vrijednost_2...) UPDATE se koristi za izmjenu podataka u tablici. Sintaksa UPDATE naredbe je sljedeća [2:240]: UPDATE ime_tablice SET atribut_1=vrijednost_1, atribut_2=vrijednost_2... WHERE atribut_x=vrijednost_x DELETE naredba se koristi za brisanje redaka iz tablice. Sintaksa DELETE naredbe je sljedeća [2-241]: DELETE FROM ime_tablice WHERE atribut_x=vrijednost_x DCL naredbe se koristi kod dodjeljivanja dozvola za određene operacije nad bazom podataka. U njih spadaju GRANT koja dodjeljuje pravo, te REVOKE koja oduzima pravo nad određenom operacijom nad bazom podataka [2:221]. TCL naredbe se koriste kod upravljanja trensakcijama u SQL-u. Transakcija predstavlja skup (obično DML) naredbi koje se izvršavaju u bazi podataka. U TCL naredbe spada COMMIT naredba kojom se spremaju promjene u bazi podataka i ROLLBACK kojom se ukidaju sve promjene od zadnje COMMIT naredbe [2:221] Operatori u SQL-u Aritmetički operatori se koriste u aritmetičkim operacijama u upitima (+, -, /, *, %) [2:222]. Operatori uspoređivanja se koriste kod uspoređivanja uvjeta u upitima (=, <>, <, >, <=, >=) [2:222]. Logički operatori uspoređuju dva uvjeta istovremeno kako bi se utvrdilo da li redak može biti dohvaćen. U njih spadaju[2:247]: OR barem jedan od uvjeta mora biti zadovoljen 6

11 AND kako bi red bio izabran svi uvjeti moraju biti istiniti NOT-- kako bi red bio izabran svi uvjeti moraju biti lažni Specijalni operatori se koriste zajedno s WHERE uvjetom, te u njih spadaju sljedeći operatori [2:249]: BETWEEN koristi se da bi se utvrdilo da li je vrijednost atributa unutar zadanih vrijednosti IS NULL koristi se da se utvrdi da li atribut ima vrijednost null LIKE koristi se da se utvrdi da li atribut ima isti uzorak znakova IN koristi se da se provjeri da li je atribut jednak nekoj od vrijednosti EXISTS koristi se da bi se provjerilo jel podupit vraća vrijednost Matematičke funkcije u SQL-u SQL ima razne agregirajuće ili grupovne funkcije koje mogu olakšati korisniku rad s brojevnim podacima u bazi podataka. U njih spadaju [2:262]: COUNT zbroj redova koji sadrže određenu vrijednost MIN najmanja vrijednost od izabranog skupa atributa MAX najveća vrijednost od izabranog skupa atributa SUM zbroj svih vrijednosti za odabranu kolonu AVG srednja vrijednost od odabrane kolone 7

12 3. MySQL MySQL je jedan od najraširenijih, relacijskih sustava otvorenog koda 3 za upravljanje bazom podataka. Pokreće se na poslužitelju, te podržava višekorisnički pristup bazama podataka. Razvojni tim MySQL-a dostupio je pristup izvornom kodu MySQL-a pod GNU 4 licencom. MySQL je popularan izbor baza podataka za stvaranje web aplikacija, te je centralna komponenta LAMP paketa za izradu web aplikacija. LAMP je akronim za Linux, Apache, MySQL, Perl/PHP/Python, a njegove inačice (sa sufiksom AMP) se mogu naći za većinu današnjih operacijskih sustava za računala [4] Povijest tvrtke MySQL AB MySQL je izradila švedska tvrtka MySQL AB godine, koja je osnovana iste godine. Osnivači su joj Michael Widenius, David Axmark i Allan Larsson. Od godine MySQL postaje software otvorenog koda, nakon čega već sljedeće godine broj aktivnih instalacija raste na 2 milijuna. Tvrtka se širi i na američko tržište, zapošljava oko 320 ljudi, te godine postiže 33% ukupnog svjetskog tržišta aktivnih instalacija i 0,2% ukupnih prihoda u tržištu baza podataka, a za njih se počinje zanimati Oracle. Međutim, tvrtka je prodana Sun Microsystems-u za 1 bilijun dolara godine. Dvije godine kasnije Oracle kupuje većinski paket dionica Sun Microsystems-a te postaje jedna od vodećih svjetskih informatičkih kompanija. Danas je MySQL jedan od najpopularnijih SUBP s preko 100 milijuna aktivnih instalacija [5]. 3 Softvare otvorenog koda - (engl.open-source) softver čiji je izvorni kod dostupan javnosti na uvid, korištenje, izmjene i daljnje raspačavanje [6] 4 GNU licenca - omogućava slobodu umnažanja, mijenjanja i distribuiranja za komercijalnu ili nekomercijalnu upotrebu, autoru i izdavaču djela osigurava zasluge za njihov rad, bez snošenja odgovornosti za promjene koje naknadno učini treća osoba [7] 8

13 3.1.2 MySQL Workbench MySQL Workbench je grafički alat za dizajniranje baza podataka koji integrira SQL razvoj, administraciju, dizajn i održavanje u jedno zajedničko sučelje za MySQL baze podataka. Prva ogledna insčica je razvijena godine i nasljednik je DBDesigner4 alata. Dio je MySQL paketa od godine, a njegovo numeriranje je počelo inačicom 5.0, budući je nasljedio DBDesigner4. Prva inačica je bila namijenjena za upotrebu na MS Windows operacijskom sustavu, a od inačice 5.1 dostupna je i na drugim platformama. Alat postoji u besplatnom i komercijalnom izdanju, te je drugi alat po preuzimanjima s MySQL web stranice s preko mjesečnih preuzimanja [8]. Na slici 3.1 prikazana je početna forma alata MySQL Workbench. Slika 3.1 Početna forma MySQL Workbench-a 9

14 4. Opis aplikacijske domene 4.1 ER model ER model predstavlja grafički prikaz entiteta i veza između entiteta u bazi podataka godine ga je predstavio Peter Chen, te je ubrzo postao popularan jer je lako razumljiv, te vrlo dobro komplementira koncepte relacijskog modela [2:38]. Za prikaz ER modela baze u mojem primjeru korištena je notacija vranino stopalo 5 koja se koristi od 80-ih godina prošlog stoljeća. U ovoj notaciji entiteti se prikazuju kao pravokutnici, a veze kao linije između njih. Različiti simboli na kraju linija prikazuju kardinalnost veze, odnosno na koliko entiteta u tablici se odnosi veza, a značenja su prikazana na slici 4.1. Slika 4.1 Veze u notaciji "vranino stopalo" Integritet baze podataka Kod izgradnje ove kao i kod drugih baza podataka važno je pridržavati se određenih pravila integriteta. Integritet predstavlja definiranje i održavanje formalne ispravnosti sadržaja baze podataka. Vrste integritetnih ograničenja su [2:67-68]: Entitetski integritet vrijednost primarnog ključa u bazi podataka ne smije poprimiti vrijednost null 5 vranino stopalo dobilo je naziv po izrazu iz engleskog jezika (crow's foot) zbog izgleda simbola koji označava više 10

15 Referencijalni integritet vanjski ključevi u bazi podataka ne smiju ukazivati na nepostojeću vrijednost Održavanje referencijalnog integriteta Kao što je već navedeno održavanje referencijalnog integriteta je sprečavanje da vanjski ključevi ukazuju na nepostojeću vrijednost, do čega može doći ako se pokuša izbrisati vrijednost u tablici (tako zvana tablica roditelj) na koju ukazuje vanjski ključ. Da bi se to spriječilo kod stvaranja SQL skripte stavljaju se određena ograničenja koja su [2:68]: RESTRICT ne dopušta brisanje vrijednosti tablice roditelja koja imaju potomke CASCADE kad se briše vrijednost tablice roditelj briše se i vrijednost potomka SET NULL nakon brisanja roditelja, potomku se stavlja vrijednost null Na slici 4.2 može se vidjeti skripta za kreiranje tablice primka i postavljena ograničenja na vanjskim ključevima dobavljac i p_kreirao. Slika 4.2 Skripta za kreiranje tablice "primka" 11

16 4.2 Baza podataka Prodaja Na slici 4.3 možemo vidjeti grafički prikaz ER modela s notacijom vranino stopalo izrađen u alatu MySQL Workbench. Baza podataka koju prikazuje naziva se Prodaja, te se sastoji od 14 tablica i atributima koji su objašnjeni u nastavku. Pokraj svakog atributa označen je i tip podatka koje polje može primiti. Entiteti koji se nalaze u bazi podataka su vidljivi u relacijkoj shemi ispod, koja predstavlja tekstualni prikaz entiteta i atributa koji se nalaze u zagradi. artikl (id_artikl, ime_artikla, opis, kategorija, cijena, jedinicna_mjera, zaliha, porez) kategorija (id_kat, ime_kat, opis) poslovni_partner (id_poslovni_partner, naziv, adresa, adresa_racuna, telefon, telefax, , korisnik_od) radno_mjesto (id_radnog_mjesta, naziv, adresa, adresa_racuna) stopa_poreza (id_porez, iznos_stope, ime_stope, opis) tipovi_placanja (id_tipovi_placanja, tip_placanja, opis, komentar) zaposlenik (id_zaposlenik, prezime, ime, adresa, telefon, mobitel, , datum_rodjenja, datum_zaposlenja, radno_mjesto, kor_ime, lozinka) narudzba (id_narudzba, p_partner, kreirao, datum_kreiranja) narudzba_stavke (id, id_narudzba, id_artikl, kolicina) primka (id_primka, dobavljac, p_kreirao, datum_primke, ukupno) primka_stavke (id, id_primka, id_artikl, kolicina) racun (id_racun, kupac, r_kreirao, id_tip, komentar, datum_racuna, datum_placanja, popust, naruceno_putem, porez, total) racun_stavke (id_stavke, id_racun, artikl) partner_placanja (id_partner_placanja, ime_partnera, iznos, komentar, datum_placanja, tip_placanja) 12

17 Slika 4.3 ER model baze podataka "Prodaja" 13

18 4.2.1 Tablica artikl U ovu tablicu se upisuju novi artikli ili uređuju postojeći. Primarni ključ ove tablice je id_artikl i jednoznačno određuje svaki entitet u tablici. Vanjski ključevi su kategorija, koji se veže na tablicu kategorija, te porez koji se veže na tablicu stopa_poreza. Atribute entiteta artikl možemo vidjeti u tablici 4.1. Tablica 4.1 artikl Ključ Atribut Tip podatka Opis PK id_artikl int Šifra artikla ime_artikla varchar Naziv artikla opis varchar Opis artikla VK kategorija int Kategorija u koju artikl spada cijena decimal Cijena u kunama jedinicna_mjera varchar Jedinična mjera artikla zaliha int Trenutna zaliha u skladištu VK porez int Porezna stopa Tablica kategorija Služi za upis novih i uređivanje postojećih kategorija. Koristi se kod sortiranja artikala u grupe radi bržeg pretraživanja i boljeg pregleda. Primarni ključ je id_kategorija. Popis svih atributa entiteta kategorija je u tablici 4.2. Tablica 4.2 kategorija Ključ Atribut Tip podatka Opis PK id_kat int Šifra kategorije ime_kat varchar Naziv kategorije opis varchar Opis kategorije 14

19 4.2.3 Tablica poslovni_partner Koristi se za upis novih i uređivanje postojećih poslovnih partnera. Entitet poslovni partner se koristi kod izrada dokumenata primka i narudžba, kao dobavljač, kod izrade računa kao kupac, te kod unosa uplata kupaca. Primarni ključ ove tablice je id_poslovni_partner, a povezan je s vanjskim ključevima tablica narudzba, primka, racun i partner_placanja. Popis atributa entiteta poslovni_partner možemo vidjeti u tablici 4.3. Tablica 4.3 poslovni_partner Ključ Atribut Tip podataka Opis PK id_poslovni_partner int Šifra poslovnog partnera naziv varchar Naziv poslovnog partnera adresa varchar Adresa poslovnog partnera adresa_racuna varchar Adresa za slanje računa telefon varchar Telefon telefax varchar Telefax varchar adresa korisnik_od date Datum prvog unosa u bazu Tablica radno_mjesto Koristi se za unos i uređivanje radnih mjesta koja se koriste kod pregleda zaposlenika u aplikaciji. Primarni ključ ove tablice je id_radnog_mjesta, veže se na vanjski ključ tablice zaposlenik. Atributi entiteta radno_mjesto su vidljivi u tablici 4.4. Tablica 4.4 radno_mjesto Ključ Atribut Tip podatka Opis PK id_radnog_mjesta int Šifra radnog mjesta naziv varchar Naziv radnog mjesta 15

20 adresa varchar Komentar adresa_racuna varchar Opis Tablica stopa_poreza Sadrži stope poreza koje se odnose na određene artikle i omogućuje unos novih stopa. Primarni ključ ove tablice je id_porez i veže se na vanjski ključ tablice artikl. Sastoji se od atributa vidljivih u tablici 4.5. Tablica 4.5 stopa_poreza Ključ Atribut Tip podatka Opis PK id_porez int Šifra stope poreza iznos_stope int Iznos stope poreza ime_stope varchar Naziv stope poreza opis varchar Opis Tablica tipovi_placanja U ovu tablicu se unose i uređuju tipovi plaćanja koji se koriste u izdavanju računa, te evidenciji plaćanja kupaca. Primarni ključ tablice je id_tipovi_placanja, a veže se na vanjske ključeve tablica racun i partner_placanja. Popis atributa entiteta tipovi_placanja je u tablici 4.6. Tablica 4.6 tipovi plaćanja Ključ Atribut Tip podatka Opis PK id_tipovi_placanja int Šifra tipa plaćanja tip_placanja varchar Naziv tipa plaćanja opis varchar Opis komentar varchar Komentar 16

21 4.2.7 Tablica zaposlenik Služi za upis zaposlenika i uređivanje njihovih podataka. Također sadrži podatke koji se provjeravaju kod prijave u aplikaciju. Primarni ključ je id_zaposlenik, a veže se na vanjske ključeve tablica racun, primka i narudzba. Vanjski ključ radno_mjesto povezan je s primarnim ključem tablice radna_mjesta. Atribute entiteta zaposlenik možemo vidjeti u tablici 4.7. Tablica 4.7 zaposlenik Ključ Atribut Tip podatka Opis PK id_zaposlenik int Šifra zaposlenika prezime varchar Prezime zaposlenika ime varchar Ime zaposlenika adresa varchar Adresa telefon varchar Telefon mobitel varchar Mobitel varchar adresa datum_rodjenja varchar Datum rođenja datum_zaposlenja varchar Datum zapošljavanja u tvrtku VK radno_mjesto int Datum prestanka rada u tvrtci kor_ime varchar Korisničko ime za prijavu lozinka varchar Lozinka za prijavu Tablica narudzba Sadrži podatke o narudžbama, te služi za unos novih narudžbi. Primarni ključ ove tablice je id_narudzba i veže se za vanjski ključ tablice narudzba_stavke. Vanjski ključevi ove tablice 17

22 su p_partner koji se veže na primarni ključ tablice poslovni_partner, te kreirao koji se veže na primarni ključ tablice zaposlenik. Popis svih atributa entiteta narudzba je u tablici 4.8. Tablica 4.8 narudzba Ključ Atribut Tip podatka Opis PK id_narudzba int Šifra narudžbe VK p_partner int Dobavljač kojem šaljemo narudžbu VK kreirao int Zaposlenik koji sastavlja narudžbu datum_kreiranja datetime Vrijeme i datum unosa narudžbe Tablica narudzba_stavke Sadrži podatke o artiklima koji se nalaze na određenoj narudžbi, te njihovu količinu. Ovakva tablica se naziva i tablica sjecište, budući da povezuje tablice narudzba i artikl. Svaki artikl može se pojaviti na više narudžbi, a svaka narudžba može se sastojati od više artikala. Budući da većina sustava za upravljanje baza podataka ne podržava više-prema-više vezu između tablica stvara se treća tablica s odnosom 1:M koja spaja te dvije tablice. Primarni ključ u ovoj tablici je id, a vanjski ključevi su id_narudzba koji je povezan s primarnim ključem tablice narudzba i id_artikl koji je povezan s primarnim ključem tablice artikl. Atributi entiteta narudzba_stavke su vidljivi u tablici 4.9. Ključ Atribut Tip podatka Opis PK id int Šifra Tablica 4.9 narudzba_stavke id_narudzba int Šifra narudžbe id_artikl int Šifra artikla kolicina int Količina artikala 18

23 Tablica primka U nju se unose podaci kod unosa dokumenta primka. Primarni ključ ove tablice je id_primka koji se povezuje s vanjskim ključem tablice primka_stavke, a vanjski ključevi su dobavljac koji se veže s primarnim ključem tablice poslovni_partner i p_kreirao koji se veže s primarnim ključem tablice zaposlenik. Atribute entiteta primka možemo vidjeti u tablici Tablica 4.10 primka Ključ Atribut Tip podatka Opis PK id_primka int Šifra primke VK dobavljac int Dobavljač po čijem dokumentu radimo primku VK p_kreirao int Zaposlenik koji sastavlja primku datum_primke date Datum sastavljanja primke ukupno decimal Ukupan iznos primke Tablica primka_stavke Još jedna tablica sjecište koja povezuje tablice primka i artikl. U nju se unose šifra artikla pod šifrom primke koja se unosi, te količina artikala. Primarni ključ ove tablice je id, a vanjski ključevi su id_primka povezan s primarnim ključem tablice primka, te id_artikl povezan s primarnim ključem tablice artikl. Popis atributa entiteta primka_stavke se nalazi u tablici Tablica 4.11 primka_stavke Ključ Atribut Tip podatka Opis PK id int Šifra VK id_primka int Šifra primke VK id_artikl int Šifra artikla kolicina int Količina artikala 19

24 Tablica racun U nju se unose podaci prilikom spremanja dokumenta račun. Primarni ključ ove tablice je id_racun, a vanjski ključevi su kupac povezan s primarnim ključem tablice poslovni_partner, r_kreirao koji je povezan s primarnim ključem tablice zaposlenik, te id_tip povezan s primarnim ključem tablice tipovi_placanja. Atributi entiteta racun su vidljivi u tablici Tablica 4.12 racun Ključ Atribut Tip podatka Opis PK id_racun int Šifra računa VK kupac int Kupac VK r_kreirao int Zaposlenik koji sastavlja račun VK id_tip int Tip plaćanja računa komentar varchar Komentar datum_racuna date Datum izrade računa datum_placanja date Datum plaćanja računa popust varchar Iznos popusta na računu naruceno_putem varchar Oblik naručivanja robe porez varchar Iznos poreza na računu total varchar Cjelokupni iznos računa Tablica racun_stavke Također tablica sjecište koja spaja tablice racun i artikl. U nju se prilikom unosa računa petljom unose i šifra artikla, te njihova količina, pod zadanom šifrom računa. Primarni ključ ove tablice je id_stavke, a vanjski ljučevi su id_račun povezan s primarnim ključem tablice racun, te artikl povezan s primarnim ključem tablice artikl. Popis atributa entiteta racun_stavke se nalazi u tablici

25 Tablica 4.13 racun_stavke Ključ Atribut Tip podatka Opis PK id_stavke int Šifra VK id_racun int Šifra računa VK artikl int Šifra artikla kolicina int Količina artikala cijena varchar Cijena bez PDV-a popust varchar Iznos popusta iznos varchar Ukupan iznos Tablica partner_placanja U ovu tablicu se unose podaci o uplatama kupaca kako bi se u aplikaciji mogao izračunati trenutan iznos dugovanja pojedinog kupca. Primarni ključ ove tablice je id_partner_placanja, a vanjski ključevi su ime_partnera koji se veže s primarnim ključem tablice poslovni_partner, te tip_placanja koji se veže na primarni ključ tablice tipovi_placanja. Atribute entiteta partner_placanja možemo vidjeti u tablici Tablica 4.14 partner_placanja Ključ Atribut Tip podatka Opis PK id_partner_placanja int Šifra uplate VK ime_partnera int Naziv uplatitelja iznos double Iznos uplate komentar varchar Poziv na broj datum_placanja date Datum uplate VK tip_placanja int Način uplate 21

26 5. Aplikacija Prodaja Aplikacija Prodaja napravljena je sa svrhom kako bi upravljala MySQL bazom podataka prodaja kojom se pristupa putem Interneta. Ona služi zaposlenicima tvrtke kako bi izrađivali dokumente potrebne u poslovanju (primke, račune, narudžbe), imali uvid u stanje artikala na zalihi, te upravljali podacima u tablicama. Svi podaci koje zaposlenici unose se ažuriraju odmah i na uvidu su ostalim zaposlenicima, budući da svi koriste istu bazu podataka. Za pristup se mogu koristiti stolna ili prijenosna računala, bitno je jedino da imaju pristup Internetu. Za izradu ove aplikacije korišten je programski jezik Visual Basic koji se koristi za generiranje aplikacija za okruženje Microsoft Windows operacijskog sustava. Visual Basic koristi objektno programiranje, tj. služi se objektima (gumbi, tekstni okviri, izbornici itd.) koje programer razmješta po obrascima (engl.form) i dodaje im programski kod. Projekt napisan u VB kodu (.vbp) se na zahtjev programera kompajlira i automatski se prevodi u izvršnu (.exe) datoteku koja se može pokrenuti na bilo kojem računalu s Microsoft Windows operacijskim sustavom. Također da bismo mogli spojiti na poslužitelj potrebno je preuzeti s Interneta MySQL konektor za.net aplikacije i dodati referencu u Visual Basic projektu. MySQL konektor omogućava prijenos podataka koristeći TCP/IP protokol, podržava slanje BLOB tipa podataka 2 GB veličine, te kompresiju podataka [9]. Sustav sadrži 2 vrste korisnika: administrator i obični korisnik. Jedina razlika je što administrator ima pristup formi koja u sebi sadrži pregled i uređivanje pristupnih podataka zaposlenika. Svi zaposlenici imaju pristup izradi dokumenata i unosu, uređivanju i brisanju podataka u tablicama na poslužitelju. 22

27 5.1 Implementacija aplikacije U Visual Basic-u tvrtka Microsoft se dobro potrudila da prezentira i promovira korištenje svoje inačice relacijske baze podataka Microsoft SQL Server, međutim i implementacija s drugim bazama podataka, kao u ovom slučaju MySQL-a uz malo truda nije problem. Uz instalirane programske pakete Visual Basic i MySQL, potrebno je instalirati i MySQL priključak za.net aplikacije [9]. On je napisan u C# programskom jeziku i služi kao upravljački program za.net aplikacije koji ujedinjuje pristup relacijskim bazama podataka, XML dokumentima i drugim podacima aplikacije [10]. Kako bi se aplikacija mogla spajati potrebno je u projekt navesti referencu na MySQL.Data.dll te na svakoj formi na kojoj se koriste sql upiti upisati na početku programskog koda [10]: Imports MySql.Data.MySqlClient Otvaranje veze prema poslužitelju Otvaranje veze prema poslužitelju se ostvaruje upisivanjem stringa za otvaranje veze prema poslužitelju u kojem se upisuju podaci za autentikaciju, te pokretanjem funkcije [10]: Dim sqlveza As MySqlConnection sqlveza = New MySqlConnection sqlveza.connectionstring = "SERVER = localhost; USERID = korisnicko_ime; PASSWORD = lozinka; DATABASE = ime_baze;" Try Conn.Open() ili na drugi način provjerom pomoću if: Dim sqlveza As New MySqlConnection If sqlveza.state = ConnectionState.Closed Then Conn.ConnectionString = "SERVER = localhost; USERID = korisnicko_ime; PASSWORD = lozinka; DATABASE = ime_baze;" sqlveza.open() End If Nakon što je otvorena veza prema poslužitelju moguće je slati upite SUBP, primjeri najčešćih koji su korišteni prilikom izrade aplikacije su navedeni u nastavku. 23

28 5.1.2 Korištenje SELECT upita Sada kad je veza prema poslužitelju otvorena postavljamo željene upite, u ovom primjeru SELECT upit. On se upućuje SUBP za dohvat podataka iz tablice zaposlenici i ispis podataka u listview tablicu lvzaposlenici koristeći for petlju budući da želimo ispis svih redova u tablici, a ne samo prvog. Upit izgleda ovako [10]: Dim sqlupit As String = "SELECT id_zaposlenik, prezime, ime, kor_ime, lozinka FROM zaposlenik" Dim sqladapter As New MySqlDataAdapter Dim sqlcommand As New MySqlCommand Dim TABLE As New DataTable Dim i As Integer With sqlcommand.commandtext = sqlupit.connection = sqlveza.executenonquery() End With With sqladapter.selectcommand = sqlcommand.fill(table) End With For i = 0 To TABLE.Rows.Count - 1 With lvzaposlenici.items.add(table.rows(i)("id_zaposlenik")) With.Items(.Items.Count - 1).SubItems.Add(TABLE.Rows(i)("prezime")).Add(TABLE.Rows(i)("ime")).Add(TABLE.Rows(i)("kor_ime")).Add(TABLE.Rows(i)("lozinka")) End With End With Next U Visual Basic-u osim listview tablica postoje i datagridview tablice koje pružaju više opcija poput razvrstavanja kolona i redaka, te više opcija manipulacijom ćelija. Ispis podataka iz sql upita u tablicu nazvanu dgvzaposlenici bi izgledao ovako [10]: Dim sqlupit As String = "SELECT id_zaposlenik, prezime, ime, kor_ime, lozinka FROM zaposlenik" Dim sqladapter As New MySqlDataAdapter Dim sqlcommand As New MySqlCommand Dim TABLE As New DataTable 24

29 With sqlcommand.commandtext = sqlupit.connection = sqlveza.executenonquery() End With With sqladapter.selectcommand = sqlcommand.fill(table) End With dgvzaposlenici.datasource = TABLE Nakon željenog ispisa možemo staviti kod koji nam pokazuje poruku greške u slučaju da do nje dolazi u upitu [10]: Catch ex As Exception MsgBox(ex.ToString) End Try Korištenje UPDATE upita Prilikom uređivanja nekog retka u tablici također otvaramo vezu prema poslužitelju, te nakon toga postavljamo upit. U ovom primjeru niz s UPDATE upitom se stvara niz podataka iz tekstnih okvira, a uređuje se onaj zaposlenik u tablici kojem je id u odabranom retku tablice u Visual Basicu i upisan je u varijabli. Osim tekstnih okvira niz se može stvarati i iz drugih objekata, poput labela, tablica, višestrukih izbornika, ili njihovim kombiniranjem, prilikom čega je važno paziti kod imenovanja objekata. Programski kod upita u Visual Basicu izgleda ovako [10]: Dim id_zaposlenik As Integer Dim sqlupit As String = "UPDATE zaposlenik SET prezime='" & txtprezime.text & "', ime='" & txtime.text & "', kor_ime= '" & txtadresa.text & "', lozinka='" & txttel.text & "' WHERE id_zaposlenik='" & id_zaposlenik & "'" Dim sqlcommand As New MySqlCommand With sqlcommand.commandtext = sqlupit.connection = sqlveza.executenonquery() End With 25

30 5.1.4 Korištenje INSERT upita Korištenje INSERT upita izvodi se slično kao i UPDATE. Prvo je potrebno otvoriti vezu sa poslužiteljem, a zatim postavljamo upit za dodavanje novog retka u tablici. Ukoliko je primarni ključ tipa integer i postavljen na opciju autonumber SUBP ga automatski stavlja na broj jedan veći od prethodnog unosa. Niz se sastavlja tekstom iz tekstnih okvira, a posljednja varijabla iz višestrukog izbornika, iz kojeg se naziv uspoređuje s onima u tablici radno_mjesto, te se odabire id, budući da je to polje povezano s vanjskim ključem tablice zaposlenici. Programski kod izgleda ovako [10]: Dim sqlupit As String = "INSERT INTO zaposlenik(prezime, ime, adresa, telefon, mobitel, , datum_rodjenja, datum_zaposlenja, datum_prestanka, radno_mjesto) VALUES('" & txtprezime.text & "','" & txtime.text & "','" & txtadresa.text & "','" & txttel.text & "','" & txtmob.text & "','" & txt .text & "','" & txtdr.text & "','" & txtdz.text & "','" & txtdp.text & "',(select id_radnog_mjesta from radno_mjesto where radno_mjesto.mjesto = '" & cmbrm.text & "'))" Dim sqlcommand As New MySqlCommand With sqlcommand.commandtext = sqlupit.connection = sqlveza.executenonquery() End With Ovaj primjer nam pokazuje višestruki unos koristeći for petlju u tablicu narudzba_stavke, budući da u narudžbi može biti više stavki, a običnim unosom bismo unijeli samo prvi redak. Podaci se nalaze u datagridview tablici i brojač petlje kreće od broja 0 pa sve do ukupnog broja redaka umanjenog za jedan. Šifra narudžbe ostaje ista i nalazi se u tekstnom okviru nazvanom txtid, atribut idartikl se nalazi na polju s indeksom 0 u tablici, a atribut količina koju zaposlenik uređuje se nalazi na polju s indeksom 3. Dim idnarudzba, idartikl, kolicina As String idnar = txtid.text For i As Integer = 0 To Me.dgvNarudzba.Rows.Count - 1 idartikl = Me.dgvNarudzba.Item(0, i).value.tostring() kolicina = Me.dgvNarudzba.Item(3, i).value.tostring() Dim sqlupit As String = "INSERT INTO narudzba_stavke (id_narudzba, id_artikl, kolicina) values ('" & idnarudzba & "','" & idartikl & "','" & kolicina & "')" 26

31 Next Dim sqlcommand As New MySqlCommand With sqlcommand.commandtext = sqlupit.connection = sqlveza.executenonquery() End With Na slici 5.1 može se vidjeti koji atributi se šalju iz forme u aplikaciji, te desno kako to izgleda kad SUBP unese nove retke u tablicu u bazi podataka. Slika 5.1 Prikaz objekata u aplikaciji iz kojih se prenose podaci u bazu Korištenje DELETE upita DELETE upit koristimo kada želimo izbrisati entitet iz tablice. U ovom primjeru iz tablice zaposlenici obrisat će se onaj zaposlenik čiji je id zapisan u varijabli id_zaposlenik, odnosno u odabranom retku tablice u aplikaciji [10]. Dim sqlupit As String = "DELETE FROM zaposlenik WHERE id_zaposlenik='" & id_zaposlenik & "'" Dim sqlcommand As New MySqlCommand Try With sqlcommand.commandtext = sqlupit.connection = sqlveza.executenonquery() End With 27

32 5.2 Dekompozicijski dijagram aplikacije Ovaj dijagram na slici 5.2 pokazuje sve forme aplikacije i veze između njih. Pokretanjem aplikacije pokreće se forma za prijavu korisnika. Korisnik vrši prijavu kao zaposlenik ili administrator, te s početne forme vrši daljnji izbor. Slika 5.2 Dekompozicijski dijagram aplikacije "Prodaja" 28

33 5.3 Forme aplikacije Pokretanje aplikacije se vrši odabirom datoteke Prodaja.exe s računala zaposlenika. Na ekranu se pojavljuje forma za prijavu (slika 5.3), gdje zaposlenik unosi svoje korisničko ime i lozinku, te pritiskom na tipku zaposlenik ili administrator šalje zahtjev poslužitelju koji podatke iz sql upita koji se pune podacima iz tekstnih okvira uspoređuje s onima u tablici zaposlenici. Ukoliko rezultat tog upita odgovara 0 redova u bazi pojavljuje se poruka Pogrešno korisničko ime ili lozinka, a ukoliko je rezultat sql upita veći od 0 redova pojavljuje se poruka Uspješna prijava i pokreće se početna forma. Slika 5.3 Forma za prijavu Početna forma Nakon uspješne prijave automatski se otvara početna forma, prikazana na slici 5.4. Slika 5.4 Početna forma zaposlenika 29

34 Na njoj se nalaze grupirani gumbi za ulazak u druge forme, također je moguć ulazak i koristeći toolstrip traku, na kojoj se nalazi i gumb za ulazak u formu s osnovnim informacijama o aplikaciji. Početna forma je podijeljena u tri sljedeće grupe: 1. Pregled, unos i izmjena podataka Artikli Zaposlenici Poslovni partneri Radno mjesto Stopa poreza Kategorija Tip plaćanja 2. Pregled dokumenata Računi pregled Narudžbe pregled Primka pregled Dugovanja po kupcima 3. Unos dokumenata Računi Narudžbe Primka Unos uplata Artikli Svrha ove forme je da zaposlenik ima mogućnost dodavanja novih artikala u bazu, uređivanje postojećih artikala i brisanje artikala iz baze. U formi postoje opcije pretraživanja po izrazu koji radi pomoću LIKE operatora u MySQL-u, te sortiranje ovisno u kategoriji u kojoj se nalaze. Slika 5.5 prikazuje formu Artikli. 30

35 Slika 5.5 Artikli Ulaskom u samu formu automatski se šalje upit bazi za svim artiklima, koji se zatim izlistavaju u tablicu u formi. Pritiskom na gumb Novi artikl otvara se forma za unos novih artikala (slika 5.6), gdje zaposlenik unosi podatke o novom artiklu, koji se kod pritiska gumba Spremi unose u tablicu artikl u bazi podataka. Podaci o nazivima kategorije i iznosu porezne stope se biraju iz combo box izbornika koji se popunjavaju podacima kod pokretanja forme. Kod spremanja upita atribut zaliha se postavlja na vrijednost 0, te kasnije unosom dokumenata primka i račun povećava mu se, odnosno smanjuje vrijednost. Slika 5.6 Forma novi artikl Ukoliko želimo promijeniti neki podatak o artiklu, to možemo učiniti pritiskom gumba Uredi artikl koji se nalazi na formi Artikli. Ako nismo odabrali nijedan artikl pojavljuje nam se poruka upozorenja Niste odabrali artikl, a ukoliko jesmo atributi tog entiteta će popuniti tekstne okvire prilikom pokretanja forme Uredi artikl (slika 5.7), te je samo potrebno izmijeniti podatak koji želimo i pritiskom gumba spremi podaci se ažuriraju u bazu podataka. 31

36 Slika 5.7 Uredi artikl Ako želimo izbrisati neki artikl iz baze, učinit ćemo to izborom artikla iz tablice i pritiskom gumba Izbriši artikl. Međutim to je moguće samo za one artikle koji se ne pojavljuju u nijednom dokumentu, inače će se pojaviti poruka MySQL greške zbog ograničenja referencijalnog integriteta postavljenog na vanjskim ključevima. Ostali gumbi na formi služe za sortiranje podataka u tablici, te osvježavanje iste Zaposlenici Ova forma služi za unos novih zaposlenika, uređivanje osnovnih podataka o svakom zaposleniku i brisanje zaposlenika, samo ukoliko njegov id nije vezan uz nijedan dokumenat u aplikaciji. Slika 5.8 prikazuje formu Zaposlenici. Slika 5.8 Zaposlenici 32

37 5.3.4 Poslovni partneri Služi za unos novih poslovnih partnera, uređivanje i brisanje. Poslovni partner može se javiti i u ulozi kupca, ali i dobavljača, te je vezan u izradi svih dokumenata u aplikaciji. Slika 5.9 prikazuje formu Poslovni partneri. Slika 5.9 Poslovni partneri Radna mjesta Radno mjesto se koristi vezano uz tablicu zaposlenika, gdje označava funkciju koju zaposlenik obavlja u tvrtci. Na njoj se unose nova radna mjesta i uređuju postojeća. Slika 5.10 prikazuje formu Radna mjesta. Slika 5.10 Radna mjesta 33

38 5.3.6 Stopa poreza U njoj se unose nove stope poreza, uređivaju podaci u postojećima i brišu nepotrebne. Važno je imati pristup njihovom uređivanju budući da se stope poreza često mijenjaju, što obično donosi potrebu za izmjenoma i dodatne troškove u većini aplikacija, a i važno je imati informaciju koja se stopa koristi kod izrade računa. Slika 5.11 prikazuje ovu formu. Slika 5.11 Forma stopa poreza Kategorije Služi za unos i uređivanja kategorija, koje se koriste kod sortiranja pregleda artikala. Slika 5.12 prikazuje formu Kategorije. Slika 5.12 Kategorije 34

39 5.3.8 Tipovi plaćanja Sadrži tipove plaćanja koje koristimo kod unosa plaćanja, te imali uvid kod provjere stanja dugovanja određenog kupca. Slika 5.13 prikazuje formu Tipovi plaćanja Slika 5.13 Tipovi plaćanja Računi pregled Pokretanjem ove forme (slika 5.14) šalje se upit bazi za izlistavanjem svih računa, koje zatim zaposlenik izabire pojedinačno odabirom iz kombiniranog izbornika i pritiskom na gumb Unesi. Ovisno o kojem id-u računa korisnik odabere u gornju tablicu se izlistavaju podaci iz tablice racun, a u donjoj tablici se izlistavaju svi artikli koji su vanjskim ključem vezani za isti id. Slika 5.14 Pregled računa 35

40 Narudžbe pregled Na ovoj formi također možemo vidjeti podatke koji su vezani uz dokument narudžbu, u gornjoj tablici podatke iz tablice u bazi narudzba, a u donjoj tablici ispis artikala iz tablice narudzba_stavke. Dokument narudžbu šaljemo dobavljaču, te njime naručujemo novu robu za skladište. Na slici 5.15 možemo vidjeti formu Narudžbe pregled. Slika 5.15 Pregled narudžbi Primka pregled Kao i u ostalim formama pregleda u ovoj formi se izlistuju podaci iz tablica primka i primka_stavke. Pregledom primki provjeravamo ulaz robe u skladište po određenoj primci, budući da svaka primka povećava stanje zalihe artikala u bazi. U gornjem dijelu prikazan je dobavljač, zaposlenik koji je izradio primku, datum i iznos, a u donjem je izlistan popis artikala na primci s količinom i cijenom, sve vidljivo na slici

41 Slika 5.16 Pregled primki Dugovanja po kupcima Na ovoj formi zaposlenik može vidjeti kakvo je stanje dugova za određenog kupca. U gornjoj tablici se učitavaju svi računi koji su izdani na ime traženog kupca, te aplikacija zbraja sve računa i pokazuje njihov zbroj. U donjoj tablici se ispisuju sve uplate traženog kupca iz tablice partner_placanja, a ispod tablice aplikacija zbraja sve iznose uplata. Ukupne uplate se oduzimaju od ukupnih potraživanja i na dnu forme aplikacije ispisuje ukupni dug, koji u ovom primjeru na slici iznosi 0,00 kn, što se vidi na slici Slika 5.17 Pregled dugovanja 37

42 Računi Forma račun (slika 5.18) nam služi za izradu dokumenta račun. Poketanjem forme se popunjavaju tekstno polje broja računa, trenutnog datuma, datuma valute, te sql upitima se popunjavaju tablice za odabir artikala, zaposlenika, poslovnih partnera, te kombinirani izbornik s tipovima plaćanja. Slika 5.18 Izrada računa Iz tablice artikli lijevim pritiskom miša zaposlenik dodaje artikl u glavnu tablicu, aplikacija izračunava cijenu bez poreza (koji može bit različit, u primjeru na slici 25 ili 10%), a na zaposleniku je da upiše podatke u kolonu količina i rabat. Aplikacija ažurira ostale kolone u tablici i ćelije na dnu forme s ukupnim iznosima bez poreza, rabata, poreza i ukupnog iznosa za naplatu. Svaki artikl se može izbristati iz glavne tablice dvoklikom, te potvrdom na prozoru koji se pojavi s upitom. Prije spremanja potrebno je izabrati zaposlenika i kupca, jer ako nisu odabrani aplikacija pokazuje poruku s upozorenjem. Grupni okvir s zaposlenicima se otvara pritiskom na gumb Sastavio, te klikom miša ažuriraju se ćelije ispod natpisa Sastavio (slika 5.19). 38

43 Slika 5.19 Odabir zaposlenika Isto tako pritiskom na gumb Kupac otvara se grupni okvir za izbor kupca, na kojem zaposlenik lijevim klikom miša ažurira podatke kupca (slika 5.20). Povratak na grupni okvir artikala se ostvaruje pritiskom gumba Artikli. Slika 5.20 Odabir kupca Ukoliko su svi potrebni podaci ispunjeni pritiskom na gumb Spremi aplikacija šalje podatke u tablicu racun i racun_stavke. Ako su podaci poslani pokazuje se poruka Spremljeno, a forma se zatvara i podaci su uspješno spremljeni u bazi. Račune koji su spremljeni mogu se vidjeti na formi Računi pregled koja se pokreće s ove ili s početne forme. 39

44 Narudžbe Ova forma nam služi za izradu dokumenta narudžba. Narudžba se šalje dobavljaču kako bi nam dostavio novu robu na skladište, a podaci se spremaju u bazu kako bi nam ostali za evidenciju kako bismo mogli usporediti da li su na skladište stigli artikli koje smo tražili u u naručenim količinama. Pokretanjem forme se popunjavaju tekstni okviri broja narudžbe i datuma, te tablice za izbor artikla, zaposlenika i dobavljača. Iz tih tablica se klikom dodaju artikli u glavnu tablicu u kojoj se uređuje kolona količina, te se izabire osoba koja sastavlja dokument i naziv dobavljača. Ukoliko nisu svi podaci ispunjeni prilikom spremanja javlja se poruka greške, a ukoliko s podaci uspješno poslani u bazu pokazuje se poruka Spremljeno i forma se zatvara. Već spremljene narudžbe se mogu pregledavati na formi Narudžbe pregled klikom na gumb na ovoj ili početnoj formi. Formu Narudžbe možemo vidjeti na slici Slika 5.21 Izrada narudžbe 40

45 Primka Na ovoj formi izrađuje se dokument primka. Primka nam služi za unos artikala na skladište tvrtke. Podaci za unos artikala dobavljača i zaposlenika se unose kao i na ostalim dokumentima odabirom iz grupnih izbornika koji se otvaraju pritiskom na odgovarajuće gumbe. Nakon unosa artikala u glavnu tablicu zaposlenik unosi količinu, a ćelije s ukupnim zbrojem se ažuriraju. Pritiskom na gumb Spremi, ukoliko su ispunjeni svi podaci unosi se novi račun u tablice primka i primka_stavke INSERT upitima. Ukoliko je spremanje uspješno pojavljuje se poruka spremljeno i forma se zatvara, što se može vidjeti na slici Slika 5.22 Izrada primke Unos plaćanja Na ovoj formi se unose podaci u tablicu partner_placanja kako bismo imali uvid o izvršavanju obaveza pojedinog kupca koje možemo vidjeti pokretanjem forme Dugovanja po kupcima. Njezinim pokretanjem šalju se select upiti tablicama poslovni_partner i tipovi_placanja, te se 41

46 popunjavaju višestruki izbornici s nazivom poslovnog partnera i načinima plaćanja. Zaposlenik vrši odabir iz njih, unosi datum, iznos i poziv na broj plaćanja, te pritiskom na gumb Unesi podaci se šalju u bazu podataka. Forma Unos plaćanja može se vidjeti na slici Slika 5.23 Unos plaćanja Korisnički podaci Forma korisnički podaci se pokreće s početne forme ukoliko se korisnik prijavio kao administrator. Ova forma služi za izmjenu podataka koji služe za prijavu korisnika u aplikaciju, tj. njihovo korisničko ime i lozinku (slika 5.24). Odabiranjem korisnika u tablici i pritiskom na gumb Uredi pokreće se podforma za izmjenu podataka u tablici. Slika 5.24 Korisnički podaci 42

47 6. Zaključak Kako raste važnost Interneta i mrežnih aplikacija tako raste i važnost sustava za upravljanje bazama podataka. MySQL je imao veliku ulogu kod izgradnje Interneta kakvog danas poznajemo, budući da većina današnjih Web stranica danas nije statična, već je povezana s bazama podataka u koje spremaju podatke koje prikupljaju. Zapravo se može reći da je procvat e-poslovanja na Internetu krenuo povećanjem brzina pristupa Internetu i pojavom open-source baza podataka kojih je MySQL najpoznatiji predstavnik. Ovim završnim radom prikazana je jednostavna baza podataka s aplikacijom koja upravlja njom, a kakva se može primijeniti u mnogo malih obrta i poduzeća koja nemaju velike zahtjeve. MySQL je uvelike olakšao i popularizirao korištenje baza podataka i kod običnih korisnika, koji s malim predznanjem mogu uspješno stvarati Web aplikacije i Web stranice koje trebaju pristup bazi podataka. Tvrtke s vrlo malim proračunom mogu izgraditi svoj informacijski sustav ili započeti e- poslovanje, s minimalnim troškovima i naporima, a sve uz visoku sigurnost podataka, brzinu i učinkovitost. 43

48 7. Literatura 1. MySQL. Customers. Internet: [ ] 2. C.Coronel, S.Morris, P.Rob. Database systems. Boston, SAD: Cengage Learning, 2011, pp Suradnici Wikipedie, SQL, Wikipedia, The Free Encyclopedia, [ ] 4. Suradnici Wikipedie, MySQL, Wikipedia, The Free Encyclopedia, [ ] 5. D.Buytaert. The history of MySQL AB. Internet: [ ] 6. Open Source Initiative. Open Source Licenses. Internet: [ ] 7. GNU Operating System. GNU general public licence. Internet: [ ] 8. Suradnici Wikipedie, MySQL Workbench, Wikipedia, The Free Encyclopedia, [ ] 9. MySQL. MySQL Connector. Internet: [ ] 10. J.Bodnar, MySQL Visual Basic tutorial. Internet: [ ] 44