PRETRAŽIVANJE PODATAKA U OBJEKTNIM WEB APLIKACIJAMA

Transcription

1 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku Diplomski studij Poslovna informatika Amanda Draganjac PRETRAŽIVANJE PODATAKA U OBJEKTNIM WEB APLIKACIJAMA Diplomski rad Osijek, 2017.

2 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku Diplomski studij Poslovna informatika Amanda Draganjac PRETRAŽIVANJE PODATAKA U OBJEKTNIM WEB APLIKACIJAMA Diplomski rad Kolegij: Poslovne simulacije JMBAG: adraganj@efos.hr Mentor: prof.dr.sc. Marijana Zekić-Sušac Osijek, 2017.

3 Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Faculty of Economics in Osijek Graduate Study of Business Informatics Amanda Draganjac QUERYING DATA IN OBJECT-ORIENTED WEB APPLICATIONS Graduate paper Osijek, 2017

4

5 Pretraživanje podataka u objektnim web aplikacijama SAŽETAK Svrha je rada objasniti pretraživanje podataka u bazi podataka u objektno-orjentiranim web aplikacijama, a to će se postići kroz ciljeve: (1) opis objektnog modela podataka, (2) opis načina dohvaćanja podataka, i (3) opis primjene LINQ upita u svrhu pretraživanja podataka iz baze u alatu Visual Studio. S rastom popularnosti web aplikacija, raste i potreba za istraživanjem problematike njihovih različitih aspekat. Ovaj rad obrađuje jedan od njih, konkretno pretraživanje podataka u objektnim web aplikacijama. Jednako koliko je korisniku baze podataka važna sigurna pohrana podataka, važna mu je i njihova dostupnost i čitljivost. Tvrtke na temelju podataka iz baze podataka donose poslovne odluke, kako taktičke tako i strateške. Neki drugi poslovni subjekti na temelju rezultata pretrage dobivaju informacije o pojedincima koje su im potrebne. Neovisno o tome tko je korisnik informacija, neophodna je kvalitetna informacija, a da bi to tako bilo iza nje moraju stojati kvalitetna aplikacija i isto takva baza podataka. Za potrebe rada napravljena je ASP.NET MVC aplikacija kao primjer koda za prikaz rada pretraživanja podataka pod proizvoljnim nazivom VolonteriApp. Ključne riječi: pretraživanje podataka, baze podataka, web aplikacije, LINQ upiti, MVC aplikacija

6 Querying data in object-oriented web applications ABSTRACT The main purpose of this graduate paper is to explain the search function on database in object-oriented web applications, through these objectives: (1) description of object data model, (2) description of different ways of fetching data, (3) explanation of application of LINQ queries to search data from the database in Visual Studio. As the popularity of web applications grows, also grows a need to explore the issues of their different aspects. This paper deals with one of them, precisely querying data in object-oriented web applications. For a database user, safety of data is very important, as well as their accessibility and readability. Companies, based on data from the database, make business decisions, both tactical and strategical. Also other business entities, based on search results, receive needed information about individuals. No matter who is the user of the information, it is necessary to have high quality information. The excellent application and the database are the basis for those results. For the paper purposes, the ASP.NET MVC application named VolonteriApp was created as an example of the code to display the data search operation. Key words: querying data, databases, web applications, LINQ queries, MVC application

7 SADRŽAJ 1. Uvod Teorijska podloga i prethodna istraživanja Objektno-orijentirani pristup modeliranja aplikacije Koncepti objektno-orijentiranog modeliranja Objekti i klase kao koncepti objektno-orijentiranog modela Operacije kao koncept objektno-orijentiranog modela Asocijacija, nasljeđivanje i agregacija kao koncepti objektnoorijentiranog modela Web aplikacije NET i baze podataka ASP.NET MVC aplikacija Entity Framework ADO.NET Entity Framework Pristupi implmentacije Entity Framework-a Prethodna istraživanja Metodologija rada Opis istraživanja i rezultati istraživanja Dohvaćanje podataka LINQ upiti Prednosti i nedostaci LINQ upita SQL upiti Prednosti i nedostaci SQL upita...14

8 4.2. Pretraživanje podataka uz pomoć LINQ-a u MVC aplikaciji Database First pristup i kreiranje baze u SSMS Model baze podataka Prijenos baze podataka u Visual Studio Render Action metoda i LINQ upiti Implementacija search-a Izrada ostalih dijelova aplikacije DropDown lista za izbor akrivnosti studenta jquery Datepicker Generiranje podataka Prikaz rada pretraživanja u aplikaciji VolonteriApp Rasprava Zaključak...31 Literatura...33 Popis slika...35 Popis tablica...36

9 1. UVOD U posljednjih desetak godina IT industrija doživjela je veliki procvat. Trenutno je to najbrže rastuća industrija, te se pretpostavlja da će se taj trend i nastaviti. Osim razvoja novih uređaja i tehnologija, razvija se i programiranje. Gotovo svake godine izlaze nove inačice programskih jezika, te im mogućnosti sve više rastu. Između ostalog, tu su se našle i web aplikacije. One su postale nezaobilazni dio poslovanja. Kako i sam naziv kaže, njima se pristupa putem interneta, te ih nije potrebno imati, odnosno korisnik ih ne mora instalirati na računalu. Samim time dostupne su i izvan njegovog doma. Na suprotnoj su strani klijent-server aplikacije. Njih je potrebno instalirati na računalu, te im se može pristupiti samo s tog računala. Prednost web aplikacija leži u tome što rade bez obzira na operacijski sustav na korisnikovom računalu što uvelike olakšava posao programerima. Svaka web aplikacija mora imati i bazu podataka u koju sprema podatke koje korisnik unese. Ta baza podataka nalazi se u oblaku (eng. cloud computing), te kao i sama aplikacija ne ovisi o tome kakvo računalo korisnik posjeduje. U ovom radu naglasak je na objektnim aplikacijama. Mnogobrojne su njihove prednosti u odnosu na relacijski orijentirane (ER) aplikacije, a jedna od njih je nasljeđivanje koje omogućuje brže i lakše davanje svojstava npr. jedne klase nekoj drugoj klasi. Objektni model bez ograničenja može prikazati složene pojave i veze. Svrha je rada objasniti pretraživanje podataka u bazi podataka u objektno-orjentiranim web aplikacijama, a to će se postići kroz ciljeve: (1) opis objektnog modela podataka, (2) opis načina dohvaćanja podataka, i (3) opis primjene LINQ upita u svrhu pretraživanja podataka iz baze u alatu Visual Studio. U prvom dijelu rada bit će dana teorijska podloga za lakše razumijevanje rada, te će biti riječi o prethodnim istraživanjima koja su rađena na ovu temu. Središnji dio rada bavi se problematikom rada te kreće od okvira tematike, te se u završnom potpoglavlju svodi na izrađenu MVC aplikaciju pod nazivom VolonteriApp u kojoj se pretražuju podaci. Posljedni dio rada obuhvaća raspravu o svemu uočenom i napravljenom, dok će u zaključku biti dana završna misao i osvrt na cjelokupan rad. 1

10 2. TEORIJSKA PODLOGA I PRETHODNA ISTRAŽIVANJA 2.1. Objektno-orijentirani pristup modeliranja aplikacije Objektno-orijentirani model se temelji na objektima, na isti način kako se ER model temelji na entitetima. Bitna razlika je u tome što objekt enkapsulira i podatke i ponašanje ukazujući na to da se objektno-orijentirani pristup koristi ne samo za modeliranje podataka, nego i za modeliranje ponašanja sustava. (Gašpar, D., 2014:87) Objektno-orijentirana paradigma sastoji se od toga da programer shvati kompleksnost problema, na način da na to ne gleda kao skup funkcija već kao skup povezanih objekata koji su međusobno u određenoj interakciji. Ciljevi objektno-orijentiranog modeliranja su pojednostavljenje realnosti, omogućivanje boljeg razumijevanja sustava kojeg se razvija, predstavljanje vizualizacije sustava, specificiranje strukture i ponašanja, itd. (autopoiesis.foi.hr, 2008) Objektni model nudi prednosti kao što su sposobnost realizacije u iznimno izazovnim problemskim domenama, poboljšanje komunikacije između korisnika, analitičara, dizajnera i programera. Poboljšana konzistentnost između analize, dizajna i programskih aktivnosti, izravno predstavljanje onoga što je zajedničko za komponente sustava. Robusnost sustava, ponovna uporaba rezultata analize, dizajna i programiranja također su prednosti koje nudi objektni model podataka (Gašpar, D., 2014) Na Slici 1. vizualno je prikazan objektno-orijentirani pristup programiranju na primjeru klase Pas, njegovih pripadajućih svojstava i metoda. U ovom slučaju vidljivo je da svojstva predstavljaju obilježja psa, a metode su radnje koje pas može izvršiti. Slika 1. Objektno-orijentirani pristup programiranju (Izvor: prilagođeno prema medium.com, 2015) 2

11 2.2. Koncepti objektno-orijentiranog modeliranja Osnovni (eng. core) koncepti objektno-orijentiranog modela podataka su: Objekti, klase, enkapsulacija atributa i operacija, asocijacija, generalizacija i agregacija veza, polimorfizam, nasljeđivanje te kardinalnost i drugi oblici ograničenja. (Gašpar, D., 2014:88) Objekti i klase kao koncepti objektno-orijentiranog modela Prema Gašpar, D. (2014) objekt čini temelj objektnog pristupa. On može biti bilo što sposobno za omogućavanje, odnosno pribavljanje ograničenog skupa korisnih servisa ili usluga. Svaki objekt ima sposobnost primanja poruke, obrade podataka i slanja poruke drugim objektima. Klasa je tip entiteta koji ima dobro definiranu ulogu u aplikacijskoj domeni i o čemu organizacija želi održavati stanje, ponašanje i identitet. Objekt je instanca klase koji omotava ili enkapsulira podatke i ponašanje neophodno za održavanje tog objekta. (Gašpar, D., 2014:90-91) Operacije kao koncepti objektno-orijentiranog modela Operacije se u objektno-orijentiranom programiranju nazivaju metode. Mogu se klasificirati, ovisno o tipu tražene usluge od strane klijenta, u četiri skupine: konstruktor, upit, ažuriranje i opseg klase. (Gašpar, D., 2014) Asocijacija, nasljeđivanje i agregacija kao koncepti objektno-orijentiranog modela Asocijacija predstavlja vezu između ili unutar instanci objekata klasa. Stupanj asocijacije može biti jedan (unarna), dva (binarna), tri (tenarna) ili viša (n-arna). Prikazuje se kao puna crta između participirajućih klasa. (Gašpar, D., 2014) Nasljeđivanje omogućuje da klasa poprimi mogućnosti od jedne nadklase. U tom se slučaju radi o jednostrukom nasljeđivanju. Postoji i višestruka klasifikacija. (Gašpar, D., 2014) Slika 2. Nasljeđivanje (Izvor: Rossel, S., 2016:11) Na Slici 2. vidljiv je primjer gdje klasa Employee nasljeđuje svojstva od klase Person. To znači da će Employee imati sve što ima Person, a mogu joj se dodati i nova svojstva koja će imati samo ta klasa. 3

12 Agregacija predstavlja vezu part-of (eng.) između komponente ili dijela objekta i složenog ili agregiranog objekta. Uključuje skup različitih instanci objekata, jednu koja se sastoji ili je sastavljena od drugih. (Gašpar, D., 2014) Na Slici 3. prikazana je UML (eng. Unified Modeling Language) notacija koja se koristi za označavanje veza kod objektnog modela podataka, pri grafičkom crtanju modela. Slika 3. UML notacija veza asocijacije, nasljeđivanja i agregacije (Izvor: autorica, 2017) 2.3. Web aplikacije Web aplikacije su programska rješenja kojima se pristupa putem internet preglednika koristeći internet ili intranet. (dimedia.hr, 2011) Slika 4. Prikaz rada web aplikacije (Izvor: prilagođeno prema maxcdn.com, 2016) Rad web aplikacije mogao bi se objasniti u pet faza. Najprije korisnik šalje zahtjev web serveru preko interneta putem web preglednika ili korisničkog sučelja aplikacije. Zatim web server prosljeđuje taj zahtjev odgovarajućem aplikacijskom web serveru. U trećoj fazi aplikacijski web server obavlja traženi zadatak kao što su upiti na bazu podataka ili procesuiranje podataka. Zatim se generira rezultat zatraženih podataka. Nadalje, aplikacijski web server šalje rezultat web serveru sa zahtjevanom informacijom ili procesuiranim podatkom. U konačnici, web server odgovara klijentu sa zahtjevanom informacijom koja se prikazuje na korisnikovom ekranu. (maxcdn.com, 2016) Grafički prikaz opisanog procesa vidljiv je na Slici 4. 4

13 Niz je prednosti web aplikacija. One se pokreću na različitim platformama neovisno o operacijskom sustavu i uređaju sve dok postoji kompatibilan preglednik. Također, svi korisnici mogu pristupiti istoj verziji, ne istaliraju se na tvrdi disk te samim time nema memorijskog ograničenja, smanjuje se piratstvo kroz SaaS model aplikacija, te se smanjuju troškovi i u poslovanju i za krajnjeg korisnika. (maxcdn.com, 2016) 2.4..NET i baze podataka.net je razvojna (eng. development) platforma. Može biti korištena za bilo koji tip aplikacije (business, web...) ili radni tijek kod kojeg se koriste rješenja općenite namjene. Ima nekoliko ključnih specifikacija koje su bitne developerima, uključujući automatsko upravljanje memorijom, API-jima (eng. Application Programming Interface 1 ) i modernim programskim jezicima (C#, C++, F#...), što za rezultat ima efikasniju izradu visoko kvalitetnih aplikacija. (prilagođeno prema msdn.microsoft.com, 2017) Baza podataka je organizirana zbirka informacija. U bazi su pohranjeni zapisi. Zapis se sastoji od polja koja sadrže sve podatke potrebne za identifikaciju i pretragu (npr. broj, ime i prezime...). Pretraživanjem u pojedinom polju dolazi se upravo do onih zapisa u bazi koji u tom određenom polju sadrže riječi iz upita pretrage. (sfzg.unizg.hr, 2011) ASP.NET MVC aplikacija ASP.NET je unificirani web development model koji uključuje servise potrebne za izgradnju velikih aplikacija s minimalnom količinom kodiranja. ASP.NET je dio.net Framework-a te se prilikom kodiranja ima pristup klasama iz.net okvira. Aplikacije se mogu praviti u bilo kojem jeziku kompatibilnom sa CLR-om (eng. Common Language Runtime) uključujući Microsoft Visual Basic i C#. (prilagođeno prema msdn.microsoft.com, 2017) ASP.NET MVC cilja na developere koji žele uzorke (eng. patterns) i principe kao što su test driven development, separation of concerns, inversion of control (IoC), i dependency injection (DI). Ovaj pristup potiče razdvajanje business logic (eng.) sloja web aplikacije od njezinog prezentacijskog sloja. Dijeljenjem aplikacije na Model (M), Views (V) i Controller (C), ASP.NET MVC može olakšati upravljanje kompleksnošću u velikim aplikacijama. U 1 API je set rutina, protokola i alata za izradu softverskih aplikacija. On specificira interakciju između softverskih komponenti te svi programeri slijede iste standarde. (prilagođeno prema webopedia.com, 2014) 5

14 ovom slučaju može postojati više timova koji rade na jednoj web stranici developeri mogu raditi na business logic dijelu, dok dizajneri rade na markup i JavaScript dijelu koji su vidljivi u pregledniku (eng. browser). (prilagođeno prema msdn.microsoft.com, 2017) Sve do sada objašnjeno, vizualno je prikazano na Slici 5. Kao temelj vidljiv je.net Framework, na njemu se nalazi ASP.NET, a zatim je napravljena podjela stranica i usluga. Plavo zaokruženo je MVC na kojem je fokus u ovom radu, a kod servisa je vidljiv i prethodno spomenuti API. Slika 5. Struktura.NET, ASP.NET i ASP.NET MVC (Izvor: codeproject.com, 2013) Entity Framework Tehnologija koja podupire razvoj podatkovno orijentiranih softverskih aplikacija na različitim platformama naziva se Entity Framework (EF). Entity Framework omogućuje developerima rad s podacima u obliku domenski specifičnim objektima i svojstvima, bez brige o tablicama i stupcima u bazi podataka gdje su podaci pohranjeni. Uz pomoć Entitiy Framework-a developeri mogu raditi na većoj razini apstrakcije i mogu kreirati podatkovno orijentirane aplikacije s manje koda od tradicionanog pristupa. (prilagođeno prema msdn.microsoft.com, 2017) Kako bi se EF omogućio u Visual Studio-u, najprije se mora instalirati ekstenzija NuGet Package Manager (ukoliko već nije instalirana). Nakon toga odlazi se na Tools Library Package Manager Manage NuGet Packages for Solutions, te se u Search-u upiše Entity Framework. Nakon toga slijedi odabir Install. Automatski će se dodati referenca na Entity Framework u Solutionu. 6

15 ADO.NET Entity Framework Ako se bazi podataka kreiranoj u SQL serveru želi pristupiti iz Visual Studio-a, nakon što je instaliran Entitiy Framework, potreban je desni klik na naziv projekta, te odabir stavke New Item. U Data Template-u izabire se ADO.NET Entity Data Model, zatim se daje proizvoljan naziv te se odabire generiranje iz postojeće baze. Zatim Next naziv servera naziv connection stringa u Web Config-u. U nastavku se označe tablice koje se žele povući iz baze i postupak je gotov. Na Slici 6. prikazan je ADO.NET (eng. ActiveX Data Objects.NET) kao veza između baze i aplikacije. Ovaj postupak primjenjuje se kod Database First pristupa koji će biti objašnjen u idućem potpoglavlju, a ujedno će biti korišten i za izradu MVC aplikacije VolonteriApp. Slika 6. Položaj ADO.NET-a između baze podataka i klijentske aplikacije (izvor: prilagođeno prema msdn.microsoft.com, 2002) Pristupi implementacije Entity Framework-a Tri su pristupa kroz koje Entity Framework može biti implementiran: 1) Code First pristup, 2) Database First pristup, 3) Model First pristup. 1) Code First pristup Kod ovog pristupa najprije se kreiraju entiteti klasa sa definiranim svojstvima u njima. Entity Framework će kreirati bazu i tablice na temelju definiranih entiteta klasa. Dakle, baza podataka generirana je iz koda, a baza će se kreirati pri pokretanju.net koda. (prilagođeno prema c-sharpcorner.com, 2016) 7

16 Prednosti: a) Baza i tablice mogu se kreirati iz poslovnih objekata, b) Moguće je specificirati koje povezane kolekcije će ući u obzir, a koje uopće ne, c) Odgovarajuće za manje aplikacije. (prilagođeno prema c-sharpcorner.com, 2016) Nedostaci: a) Mora se napisati cijeli kod za sve vezano za bazu podataka u Visual Studio-u, b) Za spremanje procedura moraju se mapirati spremljene procedure koristeći Fluent API, c) Ako se želi napraviti promjena u tablici baze podataka, mora biti napravljena promjena u klasi entiteta u kodu i potrebno je pokrenuti update-database u Package Manager Console-u, d) Ne preporuča se za podatkovno usmjerene aplikacije. (prilagođeno prema c-sharpcorner.com, 2016) 2) Database First pristup Kod ovog pristupa najprije se kreiraju baza podataka i tablice. Zatim se kreira Entity Data Model koristeći kreiranu bazu. (prilagođeno prema c-sharpcorner.com, 2016) Prednosti: a) Jednostavno kreiranje podatkovnog modela, b) Graphical User Interface GUI (eng.), c) Mapiranje i kreiranje ključeva i veza je jednostavno jer se ne mora pisati kod, d) Preferira se kod podatkovno usmjerenih i kod velikih aplikacija. (prilagođeno prema c-sharpcorner.com, 2016) Nedostaci: a) Korištenje postojeće baze podataka za generiranje.edmx datoteke i povezanih modela koda rezultira gomilom auto - generiranog koda, b) Kada se želi dodati funkcionanost u generirani model, mora se proširiti model generirane klase. (prilagođeno prema c-sharpcorner.com, 2016) 8

17 3) Model First pristup Ovim pristupom, najprije se kreiraju modeli klasa i njihove relacije (veze) uz pomoć ORM 2 dizajnera, te će baza podataka biti generirana koristeći ovaj model. Model First pristup znači kreiranje dijagrama entiteta i relacija koji će automatski biti pretvoreni u kod modela. (prilagođeno prema c-sharpcorner.com, 2015) Prednosti: a) Visual Designer za kreiranje sheme baze podataka, b) Model dijagram se može jednostavno ažurirati nakon promjene baze, c) Entity Framework generira kod i skriptu baze podataka, d) Proširenja su moguća korištenjem parcijalnih klasa. (prilagođeno prema c- sharpcorner.com, 2015) Nedostaci: a) Kada se promijeni model i generira SQL za sinkronizaciju baze podataka, onda će to uvijek rezultirati gubitkom podataka jer su tablice uvijek prve izvršene, b) Nema puno kontrole nad entitetima i bazom podataka, c) Potrebno je dobro poznavanje Entity Framework-a za ažuriranje modela i baze podataka. (prilagođeno prema c-sharpcorner.com, 2015) Od ova tri navedena, najčešće su u upotrebi Database First i Code First pristupi. Odabir pristupa uvelike ovisi o vrsti i namjeni aplikacije koja se izrađuje. Na Slici 7. grafički je prikazan postupak uz pomoć kojeg se može odlučivati o tome koji pristup odabrati ovisno o korisničkim zahtjevima. 2 Eng. Object Relational Mapper 9

18 Slika 7. Hodogram odabira odgovarajućeg pristupa (Izvor: prilagođeno prema Prethodna istraživanja c-sharpcorner.com, 2015) Brojni su radovi koji se bave proučavanjem web aplikacija i Microsoft-ovih tehnologija. Kolac, K., Sanjković, V. i Knok, Ž. (2012) u svom stručnom radu Uvod u razvoj višeslojnih poslovnih aplikacija u Microsoft.NET okolini navode da primarna orijentacija na desktop klijente znači da se želi bogato korisničko sučelje, dobra interakcija s korisnikom aplikacije te prirodna integracija aplikacije u operativni sustav klijentskog računala. Upravo to je nedostatak web aplikacije jer se kod njezine izrade 'žrtvuje' gore navedeno. Škvorc. S. i Kukec, M. (2015) u stručnom radu pod nazivom Razvoj informacijskog sustava za evidentiranje podataka na primjeru obrasca zahtjeva za odgodu nastave i definiranje termina nadoknade implementiranog tehnologijom MVC tvrtke Microsoft govore kako je primarna snaga i korist korištenja obrasca oblikovanja MVC-a odvajanje pojedinih dijelova aplikacije u zasebne komponente ovisno o njihovoj namjeni, te da je u novije vrijeme obrazac oblikovanja programske podrške MVC-a pronašao svoju primjenu u web aplikacijama i izravno je podržan u razvojnim alatima tvrtke Microsoft. Za potrebe ovog rada bit će izrađena MVC aplikacija te će njezini dijelovi u nastavku biti dodatno objašnjeni. 10

19 3. Metodologija rada U svrhu nastajanja ovog rada korišteni su, kako primarni, tako i sekundarni izvori podataka. Sekundarni izvori u obliku stručnih radova, knjiga i niza internetskih izvora koji čine teorijsku okosnicu tematike koja se obrađuje ovim diplomskim radom. Primarni podaci proizlaze iz praktičnog dijela rada, odnosno u obliku izrađene aplikacije koja služi kao primjer koda za prikaz rada pretraživanja podataka u objektim web aplikacijama. Aplikacija je izrađena u Microsoft-ovom programskom alatu i razvojnom okruženju Visual Studio. 11

20 4. Opis istraživanja i rezultati istraživanja 4.1. Dohvaćanje podataka S obzirom na to da baze podataka služe za spremanje podataka koje u bilo kojem budućem trenutku korisnik želi imati dostupne, kreirane su i naredbe za pretragu tih podataka. Uz pomoć upita korisnik odabire koje podatke želi pretraživati, npr. korisnik može odrediti koja slova abecede da se izbace, redoslijed, starost itd. ovisno o tome što je u bazi pohranjeno. Rad s bazom podataka ne znači samo dohvaćanje podataka nego i njihovo brisanje, mijenjanje i dodavanje, (eng. CRUD 3 ), no u ovom radu naglasak će biti samo na njihovom dohvaćanju, odnosno pretraživanju. Podaci se dohvaćaju uz pomoć upita (eng. query) na bazu koju se želi pretraživati, a ako je baza dobro dizajnirana, generirana i upiti pravilno napisani, rezultat pretrage bi se trebao točno prikazati. Postoji više različitih pristupa podacima, jednako kao što je bilo više načina kreiranja baza podataka i generiranja podataka. Za ovaj rad odabrana su dva načina, a to su LINQ integrirani upiti u C# jeziku, te upiti uz pomoć SQL jezika LINQ upiti LINQ je stvoren s namjerom olakšanja posla programerima jer u ovom slučaju ne moraju znati različite jezike za upite, kao što je npr. SQL, mysql i sl. Programeri za pretragu podataka koriste modele i metode koji se uobičajeno nalaze u aplikaciji. Prema Zekić-Sušac, M., Mitrović, S. (2016), LINQ (eng. Language Integrated Query) predstavlja dodatak C# programskom jeziku koji sadrži izraze za upite za rad s kolekcijama informacija kroz upotrebu programskih jezika u okviru.net okoline. LINQ omogućava pretraživanje svake kolekcije koja implementira sučelje (eng. interface) IEnumerable<T>. To uključuje i niz vrijednosti, lista ili XML DOM dokument, kao i udaljene izvore podataka, kao što su tabele na SQL Serveru. LINQ pruža prednosti provjeravanja ispravne upotrebe tipova u vrijeme prevođenja i dinamičkog sastavljanja upita. (mikroknjiga.rs, 2015) 3 CRUD je kratica od početnih slova pojmova Create, Read, Update i Delete. 12

21 Dva su načina pisanja LINQ upita. Oni su prikazani u Tablici 1. Tablica 1. Dva načina pisanja LINQ upita (izvor: prilagođeno prema bhrnjica.net, 2010) U prvom stupcu prikazana je Metodna (ili točka) sintaksa, dok je u drugom stupcu prikazana Upitna (ili Lambda) sintaksa. Upitna sintaksa koristi deklarativni način pozivanja LINQ operatora i izgleda slično kao SQL jezik. Metodna sintaksa koristi metode za pozivanje LINQ-u operatora i ugrađena je u.net Framework (System.Linq). (Zekić-Sušac, M., Mitrović, S., 2016) Prednosti i nedostaci LINQ upita Više je prednosti korištenja LINQ upita: Smanjuje količinu koda koju je potrebno pisati, Bolje razumijevanje toga što kod zapravo radi, Naučeni LINQ upiti na sličan način se mogu koristiti na različitim izvorima podataka (in-memory objekti, izvori kao što su SQL server ili Twitter), Upiti se mogu graditi u fazama, itd. (prilagođeno prema Roberts, J., 2015:12) Nedostaci LINQ-a: Dopuštenja (eng. permissions) nisu dobro vidljiva, Mali setovi podataka trebaju više vremena za kreiranje upita, nego za njegovo izvršenje, Postoji gornja granica za kreiranje upita, Kada su upiti premješteni iz SQL-a u aplikaciju, veze su jako spore, Problem podudaranja DBML-a (eng. DataBase Markup Language), Teže razumijevanje naprednijih upita korištenjem izraza. (prilagođeno prema social.msdn.microsoft.com, 2010) 13

22 SQL upiti Entity Framework mapira (pretvara) relacijske tablice u objekte razumljive C# jeziku jer su C# objekti različiti od tablica pohranjenih u relacijskoj bazi podataka. (Zekić-Sušac, M., Mitrović, S., 2016) SQL jezik služi za pretraživanje podataka u relacijskim bazama podataka, te je iz tog razloga gore navedeno neophodno za funkcioniranje objektno-orijenitrane aplikacije. Primjer jednog SQL upita slijedi u nastavku. SELECT EmployeeID, FirstName, LastName, HireDate, City FROM Employees WHERE City = 'London' /*(izvor: )*/ Rezultat pretrage bit će Id zaposlenika, ime, prezime, datum zaposlenja i grad iz tablice Zaposenici, pod uvjetom da su izlistani zaposlenici iz Londona. S kosim crticama i zvjezdicama označava se komentar i taj dio koda se ne izvršava. Kako bi se SQL upiti izvršili kroz Visual Studio, potreban je ADO.NET, te je nužno kreiranje SqlConnection-a i SqlCommand-a. (stackoverflow.com, 2014) Ako se usporede LINQ i SQL upiti, dolazi se do zaključka da je LINQ teško debugirati, a lagano napisati, dok su SQL upiti primjereni za jednolinijske upite. (prilagođeno prema forums.asp.net, 2015) Prednosti i nedostaci SQL upita Prednosti korištenja SQL upita su: SQL upiti mogu biti korišteni za izvođenje velike količine zapisa iz baze podataka brzo i efikasno, SQL se koristi za pregled podataka bez spremanja podataka u objekt, SQL spaja dvije ili više tablica i pokazuje ih korisniku kao jedan objekt, Korištenjem standardnog SQL-a je lakše upravljati sustavom baze podataka bez potrebe za pisanjem znatne količine koda, itd. (prilagođeno prema quora.com, 2017) 14

23 Neki od nedostataka su sljedeći: Sučelje SQL baze podataka je mnogo kompleksnije od nekoliko linija koda, Kada je tablica obrisana, pogled postaje neaktivan jer on ovisi o tabličnim objektima, Iako su SQL baze podataka u skladu s ANSI & ISO standardima, određene baze podataka idu na vlasnička proširenja standardnog SQL-a kako bi se osiguralo prodavačevo zaključavanje, On je objekt, pa zauzima prostor. (prilagođeno prema quora.com, 2017) 4.2. Pretraživanje podataka uz pomoć LINQ-a u MVC aplikaciji Database First pristup i kreiranje baze u SSMS 2017 Za potrebe izrade aplikacije, bit će primjenjen Database First pristup. Kao što je rečeno u poglavlju Pristupi implementacije Entity Framework-a, ovaj pristup omogućuje korisniku da prvo kreira bazu podataka, a zatim će se iz toga generirati kod za tu bazu podataka. Za ovaj rad je korišten SQL Server Management Studio (SSMS) 2017 koji se besplatno može preuzeti na Microsoft-ovoj stranici. Uz njega je potrebno imati i SQL Server Express koji se također može preuzeti kod Microsoft-a. Nakon što se program pokrene, potrebno je upisati naziv servera na koji se korisnik želi povezati. Nakon toga, u prostor za kod se upišu naredbe za kreiranje baze, te tablica i svih svojstava koje će ta tablica imati. Kod u konačnici izgleda ovako. CREATE DATABASE VolonteriDb; GO USE VolonteriDb; GO CREATE TABLE dbo.fakultet ( Id int IDENTITY(1,1) PRIMARY KEY, OIB bigint, Naziv varchar(max) NOT NULL, Skracenica varchar(40) NOT NULL, Grad varchar(50) NOT NULL, Adresa varchar(max) 15

24 ); GO USE VolonteriDb; GO CREATE TABLE dbo.institucija ( Id int IDENTITY(1,1) PRIMARY KEY, OIB bigint, Naziv varchar(max) NOT NULL, Grad varchar(50) NOT NULL, Adresa varchar(max), Djelatnost varchar(max) ); GO USE VolonteriDb; GO CREATE TABLE dbo.studentvolonter ( Id int IDENTITY(1,1) PRIMARY KEY, FakultetId int NOT NULL FOREIGN KEY REFERENCES dbo.fakultet (Id), InstitucijaId int NOT NULL FOREIGN KEY REFERENCES dbo.institucija (Id), Ime varchar(50) NOT NULL, Prezime varchar(50) NOT NUll, Aktivnost varchar(50), VolontiranjeUDanima int, PocetakVolontiranja Date ); USE VolonteriDb; GO ALTER TABLE dbo.studentvolonter ADD OIB int NOT NULL; Ova baza podataka ima naziv VolonteriDb i sastoji se od tri tablice: Fakultet, Institucija i StudentVolonter. Tablica Fakultet ima Id, OIB, Naziv, Skracenicu, Grad i Adresu. Tablica Institucija sastoji se od Id-a koji se automatski povećava (eng.autoincrement), te je on i primarni ključ tablice, OIB-a, Naziva, Grada, Adrese i Djelatnosti. Polja sa oznakom NOT NULL ne dopuštaju da to polje ostane prazno, odnosno da mu se ne upiše vrijednost. Tablica StudentVolonter ima Id, Ime, Prezime, Aktivnost, VolontiranjeUDanima, PočetakVolontiranja, te vanjske ključeve FakultetId i InstitucijaId. Naknadno je dodan i OIB, na način da je upotrebljena naredba Alter Table. 16

25 Model baze podataka U Object Explorer-u, desnim klikom na Database Diagrams moguće je kreirati model baze podataka. Tablice su povezane vezama 1:N, odnosno fakultet može imati više studenata, a više studenata može biti na jednom fakultetu. Isto vrijedi i za institucije. Na Slici 8. vidljiv je model za bazu VolonteriDb. Slika 8. Model baze podataka (Izvor: autorica, 2017) Prijenos baze podataka u Visual Studio Najprije je potrebno kreirati novi projekt u Visual Studio-u koji je također dostupan besplatno na Microsoft-ovoj stranici. U ovom slučaju odabrana je ASP.NET web aplikacija, zatim Empty ASP.NET template, te je označeno dodavanje core referenci i mapi za MVC. Postupak za dodavanje baze: Solution Explorer desni klik na Models Add New Item Data ADO.NET Entity Data Model EF Designer from Database New Connection. Zatim korisnik upisuje naziv servera i baze na koje se želi spojiti. U nastavku se još odabiru tablice koje se želi dodati. 17

26 Osim EF Designera from database, ponuđene su još tri opcije. Ovisno o tome što korisnik želi dobiti kao rezultat, može birati još između Empty EF Designer modela, Empty Code First modela i Code First from database. Prikaz ekrana iz Visual Studio-a nalazi se na Slici 9. Slika 9. Opcije sadržaja modela (Izvor: autorica, 2017) Na Slici 10. prikazane su klase koje su kreirane iz tablica uz pomoć Entity Framework-a. Slika 10. Klase aplikacije VolonteriApp (Izvor: autorica, 2017) U nastavku slijedi kod koji je automatski kreiran za klasu StudentVolonter. public partial class StudentVolonter { public int Id { get; set; } [Display(Name = "Naziv fakulteta")] public int FakultetId { get; set; } [Display(Name = "Naziv institucije")] public int InstitucijaId { get; set; } [Display(Name = "Ime")] public string Ime { get; set; } [Display(Name = "Prezime")] public string Prezime { get; set; } [Display(Name = "Aktivnost")] 18

27 public string Aktivnost { get; set; } [Display(Name = "Volontiranje u danima")] public Nullable<int> VolontiranjeUDanima { get; set; } [Display(Name = "Početak volontiranja ")] [DataType(DataType.Date)] public Nullable<System.DateTime> PocetakVolontiranja { get; set; } [Display(Name = "OIB")] public int OIB { get; set; } } public virtual Fakultet Fakultet { get; set; } public virtual Institucija Institucija { get; set; } Kod je generiran sa svojstvima koja su definirana u SQL Server Management Studio-u, te se može uočiti da je kod gotovo jednako napisan kao i kada ga programer prvo sam piše kod CodeFirst pristupa. Važno je napomenuti da je DisplayName naknadno dodan, te on nije automatski generiran što i nema smisla jer sam korisnik odlučuje kako će se koji naziv prikazati Render Action metoda i LINQ upiti U SearchController-u koji je kreiran, napravljeni su LINQ upiti za svaku tablicu, odnosno klasu. Korišteni su Render pogledi kako bi se u konačnici sve tri tablice prikazale na jednoj stranici, a time će biti omogućeno pretraživanje podataka iz sve tri tablice istovremeno. Dakle, korištenjem Render Action metode, više modela prikazivat će se u jednom pogledu. Iz danog koda je vidjivo da će npr. pogled fakulteti prikazati rezultat upita koji pretražuje podatke u tablici Fakultet gdje se upisana riječ podudara ili sa skraćenicom ili nazivom ili gradom ili adresom ili OIB-om. S obzirom na to da OIB ima format integer, ovdje je pretvoren u string, jer je pretraživanje napravljeno samo za prepoznavanje slova. Naredba.ToString na jednostavan način je omogućila da i OIB postane dio pretrage. Ista naredba je primjenjena i kod pretvorbe datuma u string, odnosno pisani znak. public PartialViewResult RenderFakultet(string searchstring) { IEnumerable<Fakultet> fakulteti = db.fakultet.select(x => x); if (!string.isnullorwhitespace(searchstring)) { fakulteti = db.fakultet.where(x => x.skracenica == searchstring x.naziv == searchstring x.grad == searchstring x.oib.tostring() == searchstring x.adresa == searchstring); } return PartialView(fakulteti); } 19

28 public PartialViewResult RenderInstitucija(string searchstring) { IEnumerable<Institucija> institucija = db.institucija.select(x => x); } if (!string.isnullorwhitespace(searchstring)) { institucija = db.institucija.where(x => x.naziv == searchstring x.adresa == searchstring x.djelatnost == searchstring x.grad == searchstring x.oib.tostring() == searchstring); } return PartialView(institucija); public PartialViewResult RenderStudentVolonter(string searchstring) { IEnumerable<StudentVolonter> studentivolonteri = db.studentvolonter.select(x => x); } if (!string.isnullorwhitespace(searchstring)) { studentivolonteri = db.studentvolonter.where(x => x.ime == searchstring x.prezime == searchstring x.aktivnost == searchstring x.volontiranjeudanima.tostring() == searchstring x.fakultet.naziv == searchstring x.pocetakvolontiranja.tostring() == searchstring x.oib.tostring() == searchstring x.institucija.naziv == searchstring); } return PartialView(studentiVolonteri); Iz prikazanog koda je vidljivo da je pri pisanju LINQ upita primjenjena Metodna (točka) sintaksa. Za svaku tablicu pretražuju se sva polja iz pojedine tablice. Iz tog razloga korišten je operator ILI (oznaka ). Korištena je IEnumerable lista te je u tražilicu potrebno upisati riječ ili brojeve točno onako kako su pohranjeni u bazi podataka. Render pogledi nalaze se u Views Search. Tri su render pogleda jer su tri tablice sadržane u bazi podataka. Render pogledi sadrže kod jednak kao i obični pogledi, no oni su omogućili kao što je prethodo rečeno, da se tri tablice prikažu na jednoj stranici. Sadržaj pogleda Search vidljiv je na Slici 11. Slika 11. Sadržaj pogleda Search (Izvor: autorica 2017) 20

29 Implementacija search-a Render pogledi prenose podatke na još jednu dodatnu stranicu, u ovom slučaju na pogled koji se prikazuje nakon klika na gumb Tražilica. Kod iz datoteke PartialView koji se odnosi na prikaz polja i gumba za pretraživanje prikazan je u (Html.BeginForm("PartialView", "Search", FormMethod.Get)) <input type="submit" value="pretraži" class="btn btn-info" /> } Vidljivo je da se referira na SearchController i na searchstring koji je u tom kontroleru kreiran Izrada ostalih dijelova aplikacije Kako bi aplikacija bila cjelovita i kako bi se moglo prikazati pretraživanje koje ima smisla, napravljeni su i ostali dijelovi aplikacije od kojih će bitniji biti prikazani u nastavku rada. Konačan izgled aplikacije, odnosno početne naslovne stranice, vidljiv je na Slici 12. Slika 12. Izgled naslovne stranice aplikacije VolonteriApp (Izvor: autorica, 2017) 21

30 Aplikacija VolonteriApp ima kreirano pet kontrolera. U njima se nalazi sva logika aplikacije. Njihovim kreiranjem, kreirali su se i pripadajući pogledi u kojima je definirano kako će izgledati pojedini ekran. To se ne odnosi na dizajnerski dio stranice. Kontroleri su vidljivi na Slici 13. Slika 13. Kreirani kontroleri (Izvor: autorica, 2017) Pozadinska fotografija dodana je na način da je najprije željena fotografija dodana u mapu Content u samoj datoteci kreiranog rješenja koja se nalazi na računalu. Zatim je u Content Site.css napisan sljedeći kod. body { padding-top: 50px; padding-bottom: 20px; background-image: Url("Photos/home.jpg"); background-size: cover; background-repeat: no-repeat; background-position: center ; background-attachment: fixed; } Ostatak aplikacije uređen je uz pomoć besplatne bootstrap teme, koja je dostupna svima online DropDown lista za izbor akrivnosti studenta U Views StudentVolonter Create također se nalazi i kod za predefiniranu padajuću (eng. DropDown list) na kojoj se nalaze dvije vrijednosti: Aktivan i Neaktivan. Lista je napravljena u svrhu jedinstvenosti unosa vrijednosti za traženu aktivnost studenta, te će to u konačnici olakšati i rad tražilice. 22

31 U kodu koji se nalazi ispod, vidljivo je da je kreirana lista povezana s poljem aktivnosti, te da su dodane dvije stavke u tu listu. Prije nego li se klikne na polje za unos, korisniku je ispisano Odaberite aktivnost. <div => model.aktivnost, htmlattributes: new = "control-label col-md-2" }) <div new List<SelectListItem> { new SelectListItem {Text = "Aktivan", Value = "Aktivan" }, new SelectListItem {Text = "Neaktivan", Value = "Neaktivan" }, }, "Odaberite aktivnost", new = "form-control" => model.aktivnost, "", new = "text-danger" }) </div> </div> Na Slici 14. prikazano je kako to izgleda u aplikaciji. Slika 14. DropDown lista za aktivnost (Izvor: autorica, 2017) jquery DatePicker Najprije je potrebno u NuGet Package Manager Manage NuGet Packages for Solutions instalirati jquery.ui.combined. Nakon toga u Scripts je moguće vidjeti da su se dodale skripte za DatePicker. U Shared _Layout potrebno je napisati odnosno, dodati referencu na jquery skriptu za DatePicker i CSS kod potreban za oblikovanje kalendara koji će biti ponuđen. Kod izgleda ovako. <link href="~/content/themes/base/jquery-ui.css" rel="stylesheet" /> <script src="~/scripts/jquery min.js"></script> <script src="~/scripts/jquery-ui js"></script> 23

32 S obzirom na to da je u aplikaciji kalendar potreban kod dodavanja novog studenta u polju za unos kada je student počeo volontirati, kod će se dodati u Views StudentVolonter Create i Edit. U kod koji se nalazi u datoteci Create potrebno je u dijelu koji se odnosi na početak volontiranja dodati id koji će se vezati za DatePicker. Konkretno u ovom primjeru id je nazvan id ="date-picker", a naziv proizvoljno može odrediti korisnik. Cijeli kod slijedi u nastavku. <div => model.pocetakvolontiranja, htmlattributes: new = "control-label col-md-2" }) <div => model.pocetakvolontiranja, new { htmlattributes = new = "form-control", id ="date-picker" } => model.pocetakvolontiranja, "", new = "text-danger" }) </div> </div> Također, u datoteci Create, potrebno je definirati u kojem će se formatu prikazivati datum, odnosno napisati JavaScript kod za prikazivanje kalendara. Izabran je format 'yy-mm-dd'. <script type="text/javascript"> $(document).ready(function () { $('#date-picker').datepicker({ dateformat: 'yy-mm-dd' }); }); </script> U datoteci Edit, potrebno je na istim mjestima iste dijelove koda napisati kako bi jednak pogled bio i kada se klikne na gumb kreiranje i na gumb uređivanje. Konačno klikom u aplikaciji VolonteriApp na karticu Studenti Dodaj novog studenta, prikazat će se kalendar kao na Slici 15. Moguće je odabrati željeni datum, te je time olakšano unošenje podatka o početku volontiranja studenta. 24

33 Slika 15. jquery DatePicker (Izvor: autorica, 2017) Generiranje podataka Generiranje podataka u bazu omogućeno je kroz aplikaciju. Korisnik unosi podatke o fakultetu, instituciji i studentu. Za sve tri tablice postoji gumb Kreiraj novi zapis. Klikom na njega otvara se prozor za unos podataka. Kod kreiranja fakulteta potrebno je unijeti OIB, Naziv fakulteta, Skraćenicu, Grad i Adresu. Ekran za unos izgleda kao na Slici 16. Slika 16. Ekran za kreiranje novog fakulteta (Izvor: autorica, 2017) U konačnici lista više dodanih fakulteta vidljiva je na Slici

34 Slika 17. Prikaz liste dodanih fakulteta (Izvor: autorica) Postupak je jednak i za unos, odnosno kreiranje novih institucija. Pri dodavanju novog studenta ekran za unos izgleda kao na Slici 18. Slika 18. Dodavanje novog studenta (Izvor: autorica, 2017) Vidljivo je da su u polju za unos fakulteta na kojem student studira već ponuđeni fakulteti koji su prethodno dodani u bazu podataka. Isto vrijedi i za institucije. 26

35 Prikaz rada pretraživanja u aplikaciji VolonteriApp Nakon što su podaci generirani i u bazu je uneseno sve što je korisnik htio, moguće je pretražiti te podatke. Pretraživanje u ovom primjeru radit će prema zadanim LINQ upitima koji su u prethodnim potpoglavljima prikazani. Na Slici 19. Prikazane su sve tri tablice na jednom ekranu koji se prikaže klikom na gumb Tražilica. Tu je vidljiv rezultat Render Action metode. Slika 19. Prikaz ekrana tražilice (Izvor: autorica, 2017) Bilo koji upit upisan u tražilicu pretraži će se u sve tri tablice, te se ovdje radi o multitabličnom pretraživanju, i pretraživanju više polja. Nakon što se u tražilicu upiše Ekonomski fakultet u Osijeku rezultat pretrage vidljiv je na Slici

36 Slika 20. Rezultat pretrage (Izvor: autorica, 2017) Iz tablice Fakulteti kao rezultat se prikazao Ekonomski fakultet u Osijeku, u tablici Institucije nema traženog pojma, te se u tablici Studenti prikazao student koji studira na traženom fakultetu. U ovom slučaju to je bio samo jedan student iz baze. Na jednak način pretraživanje radi i za sve druge pojmove koji se upišu. Ako rezultata nema niti u jednoj tablici, svaka od njih će biti prikazana prazna. 28

37 Rasprava Krenuvši od samog odabira pristupa implementacije Entity Frameworka pa sve do implementacije tražilice, korisnik se može naći u mnogo dvojbi što i kako napraviti i za što se odlučiti. Nakon što odluči da će kreirati aplikaciju, korisnik odlučuje o pristupu impementacije. No taj odabir i nije tako težak ako korisnik zna što želi u konačnici postići. Ako raspolaže s puno podataka, bolja opcija je Database First pristup, a u suprotnom Code First pristup. Tu je još i Model First za korisnike koji žele krenuti od nečeg vizualnog, odnosno najprije si kreiraju izgled modela, te se nakon toga generira kod. Odluku mu može olakšati i hodogram koji je prikazan u radu. Nakon što se korisnik odlučio koji će pristup koristiti, slijedi mu teži zadatak, a to je kreiranje aplikacije. Dijeljenje aplikacije na Model, View i Controller može biti korisno jer je lakše upravljati pojedinim dijelom aplikacije i lakše je prepoznati u kojem je dijelu nastao problem. To osobito vrijedi za programere početnike koji se još ne snalaze u velikoj količini koda. MVC aplikacije su veoma zastupljene u primjeni, te postoji mnogobrojna literatura koja obrađuje njihovu probematiku. Korisnik mora razumijeti što se događa u kojem dijelu aplikacije kako bi znao u koji dio će smjestiti npr. problemski istraživani pretraživanje podataka. Brojne su rasprave na svjetskim forumima i stranicama koje okupljaju ljude iz IT svijeta, o tome što kako u aplikaciji napraviti. To proizlazi i iz činjenice da za svaki korak u izradi postoji više različitih verzija i pisanja koda i odabira pristupa. Zbog lakšeg povezivanja klasa projekta s bazom podataka, ovdje je odabran Database First pristup. U prednosti ovog pristupa bi se moglo dodati i jednostavno upravljanje SQL Management Studiom, koji je user-friendly, te uz osnovno poznavanje SQL koda i njegovog pojmovnika, korisnik ne nailazi na neke značajne prepreke. Također, Visual Studio je omogućio jednostavno povezivanje sa SQL Serverom, gdje se u nekoliko klikova baza prenosi i iz nje se generira kod za kreiranje klasa u modelu. Jedna od dvojbi u kojoj se korisnik može naći je da li da izabere LINQ ili SQL upite. U ovom radu primjer je rađen uz pomoć LINQ upita. LINQ upiti su već implementirani u C# te nije potrebno pamtiti sve naredbe iz SQL-a, te je ovim istraživanjem zaklučeno da ima više prednosti nego sam SQL. Također, upotrebom LINQ-a pisanje koda je brže, te se programer drži jednog slijeda kojeg ne prekida. 29

38 Krajnji korisnik aplikacije očekuje jednostavnost, točnost i prilagodljivost. Te tri stvari kreator aplikacije treba imati na umu jer u suprotnom aplikacija neće donijeti željene rezultate. Točnost podataka u rezultatima pretraživanja ima primarnu važnost jer ako taj dio izostane, cijelo pretraživanje nema smisla, te niti jednom korisniku podataka neće imati nikakvo značenje. Složeni upiti pišu se uz pomoć logičkih operatora. Iako je ovdje korišten samo jedan, postoje još dva. Osim logičkog ILI (oznaka ), tu su još i negacija (oznaka! ), te logičko I (oznaka &&). U primjeru je korišten logički operator ILI jer je cilj bio da se u rezultatima izbaci bilo koja vrijednost koja zadovoljava pojam pretraživanja. Taj se cilj ne bi mogao ispuniti s druga dva operatora. Arhitektura aplikacije u ovom primjeru nije dijeljena na više slojeva, te se sve nalazi u jednom projektu. Slojevita arhitektura se uglavnom koristi kod složenih aplikacija i onih za komercijalnu upotrebu te u ovom slučaju to nije bilo potrebno primjenjivati. Objektno-orijentirano programiranje zbog svojih prednosti biva sve zastupljenije jos od 80ih godina kada se pojavilo, te je postalo osnovna sastavnica razvoja softvera (eng. software development). U ovom radu prikazano je kako izgleda jedna objektna web aplikacija. Promatranje dijelova kao objekata u stvarnom svijetu, značajno olakšava razumijevanje svega što se u aplikaciji nalazi. Objektima se upravlja na jednostavniji način, te kao što je u radu već rečeno, koncepti objektno-orijentiranog modeliranja kao što su nasljeđivanje, polimorfizam i enkapsulacija, uvelike mijenjaju način na koji se aplikacija izgrađuje. Web aplikacije kao i objektno-orijentirano programiranje imaju brojne prednosti te zajedno čine dobitnu kombinaciju. Web aplikacije gotovo su u potpunosti zamijenile desktop aplikacije, te svaki korisnik želi mogućnost korištenja aplikacije i na mobilnom uređaju. S obzirom na to da krajnji korisnik želi jednostavnot, web aplikacije su se pokazale idealnima jer ne zahtjevaju skidanje na računalo, kupovanje hard diska s više memorije, instalaciju, provjeravanje postoji li ažuriranje itd. Web aplikacije osim krajnjem korisniku, štede vrijeme i kreatoru aplikacije jer se pravi jedna univerzalna verzija, te se ne mora prilagođavati različitim operacijskim sustavima računala. 30

39 Zaključak S rastom popularnosti web aplikacija, raste i potreba za istraživanjem problematike njihovih različitih aspekat. Ovaj rad obrađuje jedan od njih, konkretno pretraživanje podataka u objektnim web aplikacijama. Iz toga je proizašla i svrha rada. Svrha rada je bila objasniti pretraživanje podataka u bazi podataka u objektno-orjentiranim web aplikacijama, a to je postignuto kroz ciljeve: (1) opis objektnog modela podataka, (2) opis načina dohvaćanja podataka, i (3) opis primjene LINQ upita u svrhu pretraživanja podataka iz baze u alatu Visual Studio. Teorijskom okviru teme u ovom radu dana je posebna pažnja kako bi se čitatelj upoznao s pojmovima te na ovaj način stekao sliku o problematici teme i o tome što će se u nastavku rada proučavati. Najprije je objašnjeno objektno modeliranje podataka, zatim web aplikacije i njihovo funkcioniranje te način kako se podaci obrađuju i vraćaju na klijentovo računalo. Također, prikazana je.net razvojna platforma kao temelj ASP.NET MVC aplikacije. Prikazana su tri ptistupa implementacije Entity Framework-a, a u radu je upotrebljen Database First pristup zbog jednostavnosti implementacije i pristupačnosti alata potrebnog za primjenu. Uspoređene su prednosti i nedostaci LINQ i SQL upita, te je prednost dana LINQ upitima zbog njihove integriranosti u C# te je upotrebom LINQ-a pisanje koda brže, a programer se drži jednog slijeda kojeg ne prekida. U praktičnom dijelu rada napravljena je MVC aplikacija za evidenciju volonterskog rada, a za cilj je imala na konkretnom primjeru prikazati rad tražilice čiji su upiti pisani LINQ upitima. Pretraživanje više polja i multitablično pretraživanje rezultat su pročavanja problematike pretraživanja podataka u objektnim web aplikacijama. Aplikacija iz primjera bi uz daljnju nadogradnju i proširenje, te dijeljenje u više slojeva, mogla poslužiti i u poslovne svrhe. Korisnik aplikacije bi imao pregled svih studenata koji volontiraju, ili su trenutno neaktivni, te podatke o tome s kojeg studija dolaze i u kojoj instituciji volontiraju. Potencijalni kupac, odnosno korisnik aplikacije bi npr. moglo biti sveučilište jer bi se na taj način imala jasna evidencija o tome koliko studenata s kojeg fakulteta volontira i koja su prema tome njihova interesna područja. U nadogradnji aplikacije bi se moglo dodati još tablica, te napraviti puno složenija baza podataka. Korisno bi bilo dodati tablicu odgovornih osoba kako bi se znalo koji student ima kojeg mentora, i tko je zadužen za koordiniranje zadataka u pojedinoj instituciji. 31