Razvoj C# aplikacije RAD metodom

Transcription

1 INFOTEH-JAHORINA Vol. 11, March Razvoj C# aplikacije RAD metodom Željko Gavrić, Stefan Tešanović studenti prvog ciklusa studija Fakultet za informacione tehnologije, Slobomir P Univerzitet Doboj, BIH zeljko.gavric@fit.spu.ba, stefan.tesanovic@fit.spu.ba Sadržaj U ovom radu opisana je metoda brzog razvoja softvera (Rapid Application Development). RAD je metoda kojom se smanjuje vrijeme potrebno za izradu softverskih sistema. Koristi inkrementalni razvoj i izgradnju prototipa, te potiče stalne povratne informacije od korisnika / kupaca, čineći linije komunikacije jasnim, s konačnim ciljem ubrzanja razvojnog ciklusa. U nastavku rada opisan je programski paket Microsoft Visual C# 2008, te konkretan primjer programa rađen RAD metodom. Primjer opisuje razvoj aplikacije Imenik, koja se povezuje sa bazom podataka. Opisan je sav tok, od kreiranja baze podataka, preko uspostavljanja veze sa bazom podataka do korišćenja podataka iz baze na formi. S naglaskom na male timove i kratke razvojne cikluse, ne čudi to da je RAD u doktrini, kod ponovnog korištenja koda cijenjena kao sredstvo za uspješniji rad. Ovo je izazvalo da RAD kupci rano prigrle objektno-orijentisane jezike u praksi, prije nego što su oni stvarno ušli u mainstream. Na Sl. 1 je prikazan tipičan razvoj RAD metodom. Ključne riječi-rapid Application Development; Microsoft Visual C#; I. UVOD Rapid Application Development je metoda za razvoj softvera uvedena 1990-ih. U odnosu na tadašnje metodologije koje ističu pažljivo i dugotrajno prikupljanje zahtjeva prije nego započnu sa stvarnim razvojem softvera, RAD potiče stvaranje brze prototip verzije softvera koji ispunjava većinu korisnikovih zahtjeva, ali ne nužno sve [1]. Razvoj će se održati u nizu kratkih ciklusa, nazvanih vremenski okviri, od kojih će se funkcionalnosti zahtjeva više produbiti. Funkcionalnosti koje treba uvoditi u svakom vremenskom okviru su unaprijed dogovorene i plan se strogo poštuje. Naglasak dolazi iz lošeg iskustva s drugim razvojnim metodama u kojima se novi zahtjevi dodaju kako projekat evoluira, a imaju tendenciju da naprave haos i ometaju već pažljivo pripremljene planove i rasporede razvoja. RAD metodologija se zalaže da razvoj treba činiti od strane malih i iskusnih timova pomoću CASE (Computer Aided Software Engineering) alata kako bi se poboljšala njihova produktivnost [1]. RAD zagovornici vjeruju da je razvoj brzih prototipa dobar način da se ostvare zahtjevi kupaca dobijanjem neposredne povratne informacije od klijenta. Jedan od problema koji su identifikovani s drugim metodama razvoja softvera je da klijenti često ne znaju šta stvarno traže ili ne znaju dok ne vide praktičnu implementaciju. To se dešava kroz proces komentarisanja programa koji se razvija, kako se novi zahtjevi pristižu. Obično se pokazuje kao nepoželjan razvoj koji bi se mogao poigrati sa dogovorenim planovima. Međutim, uz RAD metodologiju, postao je standardan i prihvaćen dio procesa razvoja. Slika 1. Životni ciklus RAD metode Ključni element RAD-lite pristupa je vizuelno programiranje. Prema ovom konceptu, trebalo bi biti moguće kreirati softver s malo ili bez znanja programiranja. Ideja je da se programi mogu kreirati od ne-programerskih komponenti zajedno, u nekakvoj vrsti radionice, poput razvoja aplikacije [1]. Opet, ta ideja nikad nije u potpunosti odrađena, ali metoda vizuelnog razvoja je postala standardni dio tipičnog seta alata programera i sada se rutinski koristi za razvoj nekih dijelova softverskih aplikacija, dok se tradicionalno kodiranje koristi za ostatak. Grafički interfejsi se, na primjer, skoro uvijek kreiraju vizuelno, tako što programeri ili dizajneri korisničkog interfejsa modifikuju željeni izgled korisničkog interfejsa unutar vizuelnog editora i RAD alat zatim automatski generiše odgovarajući kod. Automatski generisan kod tada čini kostur okruženja aplikacije u cjelini koju softverski inžinjeri izgrađuju i uređuju

2 U opštoj upotrebi danas, izraz RAD je izgubio većinu svog izvornog značenja, pa čak i u redovima IT profesionalaca, mnogi nisu svjesni da je RAD referenca formalne metodologije razvoja softvera. Gotovo svaki softverski alat koji se koristi u stvaranju drugog softvera će biti opisan u svojoj marketinškoj literaturi kao nešto što uključuje brzi razvoj aplikacija. Kada se koristi neformalno u tom smislu, izraz brzi razvoj aplikacija obično ukazuje na to da spomenuti alat ima mogućnosti da automatski generiše dio programskog koda. Danas se programski alati koji se koriste od strane većine programera za razvoj novog softvera nazivaju Integrisana razvojna okruženja (Integrated Development Enviroments - IDEs). Gotovo svi od njih uključuju neke mogućnosti RAD-a. Prilikom kreiranja novog programa, na primjer, softver inžinjer može ukazati kakvu će primjenu aplikacija imati i kakvog će tipa biti, konzolne aplikacije, programi s grafičkim korisničkim interfejsom ili program koji radi sa bazom podataka. IDE će generisati osnovni šablon koda koji programer uzima kao polaznu tačku za njegov vlastiti rad. II. MICROSOFT VISUAL STUDIO C# A. O programu Jedan od programa koji podržava metodologiju brzog razvoja softvera (RAD) je Microsoft Visual Studio C#. Verzija programa koji je besplatno dostupan je Express Edition. Ova verzija namijenjena je za nekomercijalne svrhe, prvenstveno za studentske potrebe. Prilikom instalacije Express Edition verzije potrebno je izabrati opciju trial, te registrovati proizvod na internetu u narenih 30 dana. Registracija je besplatna, i nakon popunjavanja kratkog upitnika na se dobija registarski ključ programa. Microsoft Visul C# predstavlja stavku programskog paketa Microsoft Visual Studio. Microsoft Visual Studio predstavlja integrisano razvojno okruženje, koje se koristi za razvoj konzolnih aplikacija, aplikacija sa korisničkim interfejsom, internet aplikacija, ineternet stranica, internet servisa, za platforme Microsoft Windows, Windows Mobile, Windows CE,.NET Framework,.NET Compact Framework i Microsoft Silverlight [2]. Početni ekran programa sadrži popis postojećih projekata, uputstva za korišćenje alata i dio vezan za MSDNAA pomoć. Izgled početnog ekrana prikazan je na Sl. 2. Programski paket obezbjeđuje editor koda koji podržava IntelliSense opciju, koja obezbjeđuje brzo prepoznavanje koda, pri kome su greške svedene na minimum. U program je ugrađen Debugger. Ostali ugrađeni alati uključuju dizajner forme za kreiranje GUI aplikacija, web dizajner, dizajner klasa i dizajner šeme baze podataka. Verzija korišćena za izradu projekta je Microsoft Visual C#, a radi sa okruženjem.net Framework 3.5. Mogućnosti ovog razvojnog alata su: Evaluiranje.NET Frameworka za razvoj aplikacija za Windows i internet okruženje. Učenje programiranja korišćenjem pojednostavljenog, nezahtjevnog razvojnog okruženja s ugrađenim pomoćnim sadržajima. Razvijanje zabavnih i zanimljivih aplikacija. Jednostavno upravljanje projektima. Pojednostavljen rad sa bazama podatka. Učestvovanje u Microsoft diskusionim grupama. Korišćenje MSDN biblioteka. Windows Forms dizajener se koristi za kreiranje GUI aplikacija pomoću Windows formi. Kontrole koje prikazuju podatke (textbox, listbox, gridview i druge) mogu biti jednostavno povezane sa izvorima podataka kao što su baze podataka ili upiti. Korisnički interfejs povezan je sa kodom preko event-driven modela programiranja. Dizajner generiše C# kod za aplikaciju. WPF (Windows Presentation Foundation) dizajner, kodnog imana Cider, kreiran je u verziji Kao i Windows Forms dizajner podržava drag-and-drop metodu kreiranja kontrola. Podrržava sve WPF funkcionalnosti uključujući data binding i automatic layout management. Generiše XAML kod za korisnički interfejs. Generisana XAML daoteka je kompatibilna sa Microsoft Expression Design, dizajnerski orjentisanim proizvodom. XAML kod je povezan sa izvornim kodom preko modela pozadinskog koda. Microsoft Visual C# takođe uključuje web-site editor i dizajner koji omogućava kreiranje stranica prevlačenjem i otpuštanjem komponenti na stranicu. Koristi se za kreiranje ASP.NET aplikacija, a podržava HTML, CSS i JavaScript. Koristi pozadinski kod da se poveže sa ASP.NET kodom. Takođe, postoji i podrška za ASP.NET MVC koja se može preuzeti kao odvojena stavka, kao i ASP.NET Dynamic Data projekat. Class dizajner se koristi za kreiranje i izmjenu klasa (uključujući članove i njihov pristup) korišćenjem UML modeliranja. Class dizajner generiše C# kod obilježavajući klase i metode. Takođe, podržava i dijagrame klasa koje su ručno napisane. Dizajner podataka se koristi za grafičke izmjene šeme baze podataka, uključujući tabele, primarne i strane ključeve i ograničenja. Moguće je korišćenje i dizajn upita u grafičkom okruženju. Kod verzije 2008 i novijih koristi se mapiranje iz LINQ u SQL između šeme baze podataka i klasa koje enkapsuliraju podatke. Novo rješenje, ADO.NET Entity Framework, zamjenjuje i poboljšava ovu tehnologiju. Editor Properties se koristi za izmjenu opcija u GUI panelu, unutar Visual C#. U njemu su prikazane sve dostupne opcije (neke samo za čitanje, a neke koje se mogu izmjenjivati) za sve objekte, uključujući klase, forme, internet stranice i ostale stavke

3 Slika 2. Izgled početnog prozora Microsoft Visual Studio C# Express Edition B. Razvoj konkretnog softvera RAD metodom Program čiji će razoj u nastavku biti prikazan je telefonski imenik. Program je zamišljen da omogući dodavanje pretplatnika (osoba), njihovo brisanje, ažuriranje te pretragu po zadatom parametru. Za realizaciju baze podataka koristi se Microsoft SQL Server Dakle, prvi korak je kreiranje odgovarajuće baze podataka. Po otvaranju programa kreirana je baza koja se naziva Imenik. U bazu je dodana tabela, opcijom New table. U tabeli su deklarisani sledeći atributi: Redni broj cjelobrojnog tipa, koji je ujedno primarni ključ baze podataka te kao takav ne može biti null, Ime, Prezime, Telefon, Adresa i Opština tekstualnog tipa. Po kreiranju baze potrebno je izvršiti Detach baze da bi se ona mogla dodati u Projekat. Posle kreiranja baze potrebno je otvoriti programski paket Microsoft Visual C# te izabrati opciju New project. Sledeći korak je određivanje tipa aplikacije. Pošto je aplikacija koju je potrebno kreirati, jednostavna aplikacija sa grafičkim korisničkim interfejsom, treba izabrati Windows Forms Application te unijeti naziv aplikacije (Imenik). Ovim je kreirana prazna forma, kao na Sl 3. Naredni korak je povezivanje sa bazom podataka. Potrebno je u meniju Tools izabrati opciju Connect to Database, a zatim podesiti putanju do baze i način autentifikacije. Način autentifikacije je podrazumijevano podešen na Windows Authentication, te ga kao takvog treba i ostaviti ukoliko nisu mijenjane postavke pristupa bazi podataka u samom menadžeru baze, kao na Sl. 4. Uspješnost veze se može testirati opcijom Test connection. Slika 3. Izgled prazne Windows Form aplikacije

4 Slika 6. Prozor Data Sources Slika 4. Podešavanje veze sa bazom podataka Nakon uspješnog uspostavljanja veze sa bazom podatka u prozoru Database explorer se pojavljuje dodana baza podataka, u ovom slučaju pojavila se baza Imenik. Ukoliko se klikne na opciju Tables prikazaće se tabela Osoba koja je dio baze Imenik. Sledeći korak je dodavanje podataka iz baze aplikaciji. Potrebno je izabrati opciju Data, pa Add New Data Source. Nakon otvaranja prozora Data Source Configuration Wizard potrebno je izabrati Database, jer se podaci dodaju iz baze podataka. U sledećem prozoru potrebno je izabrati vezu sa bazom podataka iz koje se uzimaju podaci, te nakon toga izabrati iz koje tabele i koje kolone se dodaju, Sl. 5. Prevlačenjem tabela na formu automatski se kreira komponenta Grid View koja služi za tabelaran prikaz podataka. Pored prikaza podataka komponenta Data Grid View omogućava dodavanje, izmjenu, brisanje podataka i reorganizaciju kolona. Svaka od ovih opcija se pojedinačno može omogućiti i onemogućiti. Po kreiranju Data Grid View komponente na formi, u gornjem dijelu forme se prikazuju kontrole za upravljanje tabelom, u ovom slučaju to će biti osobabindingnavigator. Pomoću ove komponente omogućeno je kretanje kroz podatke sukcesivno, ali i pretraga, tj. prikaz reda unošenjem rednog broja traženog reda. Pored pretrage na ovoj komandnoj liniji su opcije dodavanja (simbolična oznaka + ), brisanje (oznaka X ), čuvanje izmjena (oznaka diskete). Takođe, na ovu komandnu liniju moguće je dodati i dodatne opcije. Za promjenu parametara pojedinih komponenti na formi, ali i same forme, potrebno je selektovati komponentu, te u prozoru Properties podesiti konkretne parametre. Da bi se promijenio naziv forme potrebno je promijeniti opciju Text, kao na Sl. 7. Slika 5. Podešavanje izvora podataka Po dodavanju izvora podataka u prozoru Data Sources se pojavljuje tabela Osoba, Sl. 6. Da bi se podaci iz tabele našli na formi u tabelarnom prikazu potrebno je samo prevući tabelu Osoba iz Data Source prozora na formu. Slika 7. Prozor Properties

5 Nakon izvršenih podešavanja, može se pristupiti testiranju programa. Program je potrebno prvo kompajlirati opcijom Build Solution, iz menija Build, pa zatim pokrenuti opcijom Start Debugging, iz menija Debug. Ukoliko je proces kompajliranja i pokretanja prošao bez greške, pokrenuće se aplikacija kao na Sl. 8. Slika 8. Pokrenuta aplikacija Dobijeni program predstavlja prototip koji se dalje može usavršavati i proširivati dodatnim opcijama, po želji korisnika. ZAHVALNICA Istraživanja u ovom radu rađena su u sklopu izrade projektonog rada iz predmeta Osnove.NET tehnologija na prvom ciklusu studija na Fakultetu za informacione tehnologije Slobomir P Univerziteta, pod mentorstvom asistenta Dragoljuba Pilipovića. LITERATURA [1] Rapid Application Development, dostupno na URL adresi: pristupljeno: 15. januar [2] Microsoft Visual Studio, dostupno na URL adresi: pristupljeno: 16. januar [3] B. Johnson, P. Madziak and S. Morgan, MCTS Self-Paced Training Kit, Microsoft Press, 2008 ABSTRACT This paper describes a method of rapid software development (Rapid Application Development). RAD is a method which reduces the time required for the development of software systems. This method uses incremental development and construction of a prototype and encourages continuous feedback from users / customers, making clear lines of communication, with the ultimate aim of speeding up the development cycle. The sequel of this paper describes the software package Microsoft Visual C # 2008, with the concrete example of RAD method. The example describes the development of the application directory, which connects to the database. The whole course was described, from creating the database, through the connection with the database, till the using data from the database on the form. Development of C # application using RAD Zeljko Gavric Stefan Tesanovic