OSNOVE PROGRAMIRANJA RAČUNALO PROGRAM OSNOVNE GRUPE SOFTVERA PROGRAMSKI JEZIK

Transcription

1 RAČUNALO OSNOVE PROGRAMIRANJA Hardver električni, elektronički i mehanički dijelovi od kojih je građeno računalo te njegovi pojedini priključci Softver programi koje računalo koristi da bi izvršilo određeni zadatak OSNOVNE GRUPE SOFTVERA PROGRAM Sistemski, operacijski sustav skup programa koji povezuje i objedinjuje sve fizičke dijelove računala i omogućuje njegovu djelotvornu upotrebu Namjenski, aplikacijski programi koji rješavaju zadatke iz područja zanimanja korisnika =uređeni konačni niz instrukcija pri čijem se izvršavanju računalo navodi da postupa na prethodno uređen način piše se u programskom jeziku 3 4 PROGRAMSKI JEZIK = skup riječi i pravopisnih, odnosno sintaksnih pravila korištenih kako bi se računalu naložilo kako će obaviti određeni zadatak Niži programski jezici Strojni jezik najniža razina programskog jezika (binarne 0 i ); jedini jezik koji računalo razumije pa se program napisan u tom jeziku može bez dodatnog prevođenja izvršiti na računalu program napisan u strojnom jeziku za jednu vrstu računala nije primjenjim na drugoj vrsti računala jer je ovisan o središnjoj jedinici za obradu (CPU) računala programer, koji piše program u strojnom jeziku, mora dobro poznavati građu središnje jedinice za obradu, jer se instrukcije strojnog jezika odnose izravno na pojedine dijelove središnje jedinice za obradu (CPU) namijenjen stručnjacima za računala 5 6

2 Niži programski jezici... Viši programski jezici Asembler umjesto binarnih kôdova naredbe se pišu simboličkim kôdovima (skraćenicama koje se sastoje od nekoliko slova i brojeva, npr. MOV (move), STO (store)) najlakše se prevodi u binarni strojni jezik orijentiran prema računalu, tj. ako je napisan za jedno računalo nije primjenjiv na drugom računalu 7 = svi oni jezici čije se naredbe ne mogu izravno prevesti u binarne naredbe strojnog jezika (npr. BASIC, FORTRAN, Pascal, C, C++, Java) više su orijentirani korisniku i problemu, a manje računalu programer najčešće ne mora znati ništa o građi računala, čime je pisanje programa omogućeno i onima koji nisu stručnjaci za računala isti programi mogu se izvršavati na različitim vrstama računala 8 Proceduralni programski jezici = svi oni jezici koji sadrže uvjetne naredbe (npr. IF... THEN, CASE) i naredbe petlje (npr. FOR... NEXT, DO... WHILE) kojima upravljaju tokom izvođenja programa (npr. BASIC, FORTRAN, Pascal, C, C++) Strukturno programiranje = skup programskih metoda koje vode k logičkoj organizaciji i čitljivosti programa. Logička organizacija programa olakšava pisanje, održavanje i ispravke programa. Imaju sposobnost izvršavanja samostalnih podcjelina (procedura, potprograma) i najčešće sadrže naredbe skoka program je podijeljen u manje cjeline koje se naknadno ugrađuju u glavni program. Takve odvojene cjeline lakše je napisati i provjeriti nego kada su nedjeljivi dio glavnog programa. 9 0 Strukturno programiranje... Objektno orijentirano programiranje Na početku se programa navode (deklariraju) varijable što također osigurava ispravnost programa. Programski jezici - strukturno orijentirani jezici Strukturno orijentirani jezici (npr. Pascal, dbase) prisiljavaju programera na strukturno programiranje, za razliku od nestrukturiranih (npr. BASIC, FORTRAN, COBOL) koji prepuštaju građu programa u potpunosti programeru. = postupak izrade programa upotrebom skupa objekata (zasebnih programa koji su sposobni obaviti određene zadatke) koji razmjenjuju poruke. Glavni program nema izravan pristup podacima objekta i ne može izravno obavljati operacije s njima kao kod tradicionalnih jezika (npr. BASIC, Pascal). Programski jezici - objektno orijentirani jezici Najpoznatiji objektno orijentirani programski jezici su: C++, Visual BASIC, Delphi

3 Programski jezici neovisni o računalu i operacijskom sustavu Pojavom Interneta koji spaja mnogo različitih vrsta računala diljem svijeta prenosivost programa postala je nužnost. Zbog toga se razvijaju programski jezici koje prihvaća svako računalo. Programski jezici neovisni o računalu i operacijskom sustavu... Najpoznatiji su: HTML (Hypertext Markup Language) - namijenjen prikazu hipertekst dokumenta -omogućuje razmjenu podataka posredstvom Interneta - da bi naredbe HTML jezika na svakom računalu značile isto ili približno isto, na računalu na kojem se žele izvršiti treba postojati program koji ih prevodi i izvršava (preglednik) Java - objektno orijentiran programski jezik opće namjene - može se koristiti i neovisno o Internetu 3 4 PROGRAMIRANJE = fazni postupak stvaranja računalnog programa, odnosno softvera FAZE PROGRAMIRANJA. Definiranje problema koji se želi riješiti specifikacije. Stvaranje algoritma 3. Pisanje programa (kôdiranje) 4. Provjera ispravnosti (testiranje) programa 5. Dokumentiranje programa 6. Implementiranje, odnosno puštanje u rad programa 7. Korištenje i održavanje programa 5 6 Definiranje problema - specifikacije = detaljan popis i opis zadataka i željenih rezultata Specifikacija nije prijedlog kako problem riješiti, već samo točan opis što je na raspolaganju i što se želi dobiti kao rezultat. Algoritam = slijed radnji koji dovode do rješenja definiranog problema Algoritmom se postupak rješavanja problema nastoji predočiti u obliku koji je relativno lako moguće pretvoriti u računalni program. Algoritam je pogodno prikazati dijagramom toka i pseudokôdom. 7 8

4 = grafički prikaz algoritma Dijagram toka Glavni simboli dijagrama toka Oval označava početak ili kraj programa. Ako označava početak, u njemu se piše START, a ako označava kraj programa, piše STOP Trapez s duljom osnovicom gore označava ulaznu radnju Trapez s duljom osnovicom dolje označava izlaznu radnju Dijagram toka... Glavni simboli dijagrama toka... Pravokutnik označava radnju (operaciju) koja je određena programom. To je radnja koja se izvršava jednom naredbom ili odsječkom programa Romb označava odluku ili grananje programa Strelica označava smjer izvođenja programa između koraka u algoritmu 9 0 Pseudokôd = prikaz algoritma u obliku koji se može jednostavno pretvoriti u naredbe programa iskazanog u određenom programskom jeziku sastoji se od kratkih izraza na govornom jeziku koji opisuju i ukratko objašnjavaju pojedine zadatke algoritma piše se tako da se na temelju njega može napisati program u bilo kojem programskom jeziku Dijagram toka i pseudokôd Zadatak. Sastaviti algoritam za program koji zbraja dva cijela broja koja upiše korisnik. Zadatak. Učitati neki broj a. Ako je a> staviti x=a, u protivnom x=. Izračunati x +x+3. uputno je bude dovoljno detaljan da bi se moglo bez dvojbe zaključiti što se očekuje i što program treba raditi, ali ne tako detaljno da je zapravo jednako složen kao i sam program Kôdiranje = pisanje niza instrukcija koje tvore program tijesno vezano za programski jezik u kojem se program piše, a često i hardver na kojem se program izvodi za uspješno kôdiranje potrebno je poznavati značenje i način djelovanja svake naredbe (instrukcije), te sintaksu (pravila programskog jezika o načinu korištenja i slaganja naredaba u programu) Testiranje programa = provjera logičke ispravnosti programa postupak provjere i ispravka programa je iterativan (opetovani) i često je potrebno nakon postupka provjere vratiti se na pisanje programa ili čak na prethodne faze Logičku ispravnost programa (ispravnost u smislu da program obavlja željenu radnju) mora osigurati programer i tu mu računalo ne može pomoći. Računalo ne zna koji zadatak treba riješiti. 3 4

5 Testiranje programa Dokumentiranje programa START Definiranje problema Stvaranje algoritma ne Program ispravan da Dokumentiranje programa = izrada uputa za instaliranje programa, priručnika za korisnike, tehnički opis programa i samo katkad izvorni program važna faza i za kasnije održavanje programa Kodiranje STOP 5 6 Održavanje programa = postupak mijenjanja programa tijekom životnog vijeka programa i poduka korisnika o upotrebi programa razlog za izmjene mogu biti promijenjene potrebe korisnika (npr. zbog izmjene zakona ili načina rada), promijenjen hardver na kojem se program izvršava, otkrivena skrivena pogreška u programu i dr. 7